Sankcije uništavaju Rusiju

0
115

Rusiji već prijeti opasnost od bankrota. Umjesto da popusti, Putin bi mogao udvostručiti svoje pokušaje da zemlju odvoji od vanjskog svijeta

Lider Rusije Vladimir Putin zatražio je od ministara da mu sastave popis zemalja koje su uvele sankcije Rusiji, njenim kompanijama, organizacijama i pojedincima zbog napada na Ukrajinu. Za aviokompanije registrirane u Rusiji 32 zemlje zatvorile su svoj zračni prostor.

Dosad su SAD, Velika Britanija, države Evropske unije te njihovi saveznici, poput Tajvana, Australije i Japana, uveli sankcije Rusiji.

Pad valute

Te sankcije već sada dovode do fatalnih rezultata. Rublja je izgubila jednu trećinu svoje vrijednosti. Očekuje se da će inflacija u Rusiji uskoro dosegnuti 15 posto, uz pad BDP-a za pet posto ove godine. Čak 40 posto deviznih rezervi Centralne banke Rusije je zamrznuto, čime je ozbiljno ograničena njena sposobnost da se bori protiv kolapsa rublje.

Vodeće ruske kompanije se, također, suočavaju s brutalnim udarom na svoje poslovanje. „Sberbank“ je izgubila nevjerovatnih 99,99 posto svoje vrijednosti i trenutna cijena dionice je 0,01 dolar, odnosno jedan cent. U 2022. banka je ušla s cijenom dionice od 16 dolara, a već 28. februara bila je 1,06 dolara. Trenutno je trgovanje blokirano, pa se ipak ne mogu kupovati dionice najveće ruske banke za jedan cent.

Evropska centralna banka (ECB) objavila je da će „Sberbank Europe“, banka kćerka ruskog „Sberbanka“, uskoro propasti. Ruski „Sberbank“ drži trećinu ukupne imovine svih banaka u Rusiji i njegova propast će sigurno urušiti cijeli finansijski sektor u Rusiji. Kako je vlasnik „Sberbanka“ u Rusiji državni fond, koji se velikim dijelom bavi penzionom štednjom, domino-efektom će propasti i penzije mnogih Rusa.

Sankcije uvedene Centralnoj banci Rusije, odnosno zamrzavanje 40 posto deviznih rezervi, dovele su Rusiju u stanje da je prestala vraćati neke dugove, što znači da državi već prijeti opasnost od bankrota.

Rusija je uvijek pretpostavljala da će moći pristupiti stranoj valuti za odbranu rublje. To ni sada nije potpuno prekinuto. Naime, ruski izvoz energije uveliko je izbjegao zapadne zabrane, tako da još pritječe nešto dolara. Ali zbog sankcija 65 posto ruskih rezervi zapravo može vrijediti nula dolara. Ostalih 35 posto u zlatu i juanima ne može se koristiti za odbranu valute na tržištu dolara i eura.

Duboka recesija

Poteškoće Rusije će se vremenom samo pogoršavati. Isključivanje iz sistema SWIFT naštetit će trgovini; SPFS, rival koji podržava Rusija, i dalje je daleko manje popularan. Rusiji su i dalje potrebni dolari za plaćanje trećine svog uvoza, što je problem, jer im je odjednom postalo teže doći do njih. Čak i u uvozu iz Kine oko 60 posto transakcija se još odvija uz pomoć dolara.

Kada bi i ostvarili sve vojne ciljeve u Ukrajini, cijena koju će Rusija platiti zbog rata bit će astronomska, što znači da će se suočiti s ekonomskim kolapsom od kojeg će se oporavljati godinama.

Pitanje je samo da li to Putina uopće brine. Temeljno načelo putinizma je preživljavanje, gdje se ekonomski rat posmatra kao test snage ruske države i samoodrživosti ove zemlje u sukobu sa Zapadom. Rusija se suočava s dubokom recesijom. Ali, umjesto da popusti, Putin bi mogao udvostručiti svoje pokušaje da Rusiju odvoji od vanjskog svijeta. Možda Putin neće biti oduševljen bijesom oligarha, ali je pitanje da li će se neki od njih zaista usuditi povisiti glas, s obzirom na to da Putin računa na ratnu psihozu, u kojoj nacija stoji ujedinjeno uz svog vođu protiv vanjskih neprijatelja, a svako odudaranje od toga tretira se kao izdaja.

Rješavanje imovine

Rusija je i dalje velikim dijelom ovisna o stranim investitorima. Njihovi kratkoročni posjedi imovine u Rusiji (uključujući bankovne zajmove i dionice), u odnosu na BDP, otprilike su jednako visoki kao i na drugim tržištima u nastajanju i ostali su stabilni od 2014. Sada se investitori masovno rješavaju ruske imovine.

Potezi svjetskih kompanija

Osim država, brojne evropske i svjetske kompanije uvode sankcije Rusiji. Prvo je švedski „Volvo Cars“ saopćio kako će do daljnjeg zaustaviti isporuku vozila na rusko tržište. „Volvo Trucks“, koji proizvodi kamione i nije povezan s „Volvo Cars“, donio je identičnu odluku. Nakon toga su veze s Rusijom prekinuli „Ford“ i „General Motors“, a njemački „Volkswagen“ je najavio da neće nove automobile slati trgovcima u Rusiju. Poslovanje s Rusijom obustavili su i drugi giganti, poput „Applea, „Exxona“ i „Della“.