TOPLI OBROK, REGRES

Federacija BiH godišnje gubi milijardu KM zbog neoporezivih plaćanja

Isplata neoporezivih plaćanja radnicima u vidu toplog obroka, regresa i sličnih plaćanja ostatak su iz vremena bivše države i nisu uobičajena u zemljama zapadne Evrope.

Isplata neoporezivih plaćanja radnicima u vidu toplog obroka, regresa i sličnih plaćanja ostatak su iz vremena bivše države i nisu uobičajena u zemljama zapadne Evrope.Niti jedna naša institucija nema podatak koliko sredstava na ovaj način izgubi socijalni sistem Federacije BiH, a naše procijene su da se taj iznos kreće oko milijardu KM godišnje. Poreski sistem u drugom entitetu drugačije tretira ova plaćanja te je zajedničku komparaciju skoro nemoguće napraviti. 

Na naše upite Poreskoj upravi FBiH i Finansijsko-informatičkoj agenciji FBiH, koliko sredstava poslodavci isplate građanima po osnovu plaćanja koja su oslobođenja oporezivanja, nismo dobili nikakvu informaciju. 

Šerif Isović, direktor Porezne uprave Federacije BiH, za Klix.ba kaže kako ova institucija ne provodi ovakav vid evidencije i nema podatak koliko se građanima u Federaciji godišnje isplati sredstava kroz neoporeziva plaćanja. 

Nemamo registar toplog obroka

“Nigdje nije propisano da se vodi evidencija oko isplate toplih obroka i sličnih davanja. Mogu se samo praviti procjene na bazi broja zaposlenih, ali registra za taj podatak nemamo”, izjavio je Isović.

Ugledni ekonomista i analitičar Vjekoslav Domljan smatra ova plaćanja zastarjelim, reliktom prošlih vremena, atavizmom socijalizma. 

“Kad automobil ne radi, dobra ili loša ratkapa je manji dio problema. Cijeli sistem bi trebalo remontovati i onda bi trebalo riješiti i ovo pitanje. Topli obrok državnog činovnika je skoro ko prosječna penzija, kakav je to onda odnos u sistemu?! Fiskalni sistem treba temeljito reformirati”, smatra Domljan. 

Fiskalna reforma smatra se najtežom reformom jer se ona obično usmjerava na efikasnost sistema i povećanje njegove pravičnosti. Domljan dodaje kako su dosadašnje korekcije fiskalnog sistema kod nas bile kozmetičke kroz Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima, a da se reforme urade na optimalan način neoporeziva plaćanja bi trebalo ukinuti. 

“Topli obrok ima smisla samo kod djelatnosti gdje radnik ne može da napusti radno mjesto pa mu je potrebno osigurati obrok. Sve drugo je privatna stvar, a kod nas ostatak iz socijalizma i s tim treba što prije raščistiti”, izjavio je Domljan. 

Koristi ih i javni i realni sektor

Isplata toplog obroka i sličnih neoporezivih plaćanja u makroekonomiji smatra se klasičnim zavaravanjem samog sebe, isplatama u kojima država pila granu na kojoj sjedi jer dopušta plaćanja, u našem slučaju obilato ih i sama koristi, a da za ista ta plaćanja uskrati socijali sistem poreza i doprinosa. 

Neoporeziva plaćanja javni sektor koristi isplaćujući dodatke na neto platu, a realni kako bi “jeftinije” isplatio neto platu radnika. 

Znajući da ne postoji zvanična statistika morali smo se osloniti na slobodnu procjenu te na osnovu nešto više od 532 hiljade zaposlenih u Federaciji BiH (podatak Agencije za statistiku FBiH iz juna ove godine) primjenjujući prosječne vrijednosti došli do iznosa od 1,4 milijardi KM neoporezivih plaćanja isplaćenih u FBiH za jednu godinu. 

Uzimajući taj iznos i uobičajene stope poreza i doprinosa dolazimo do milijardu KM godišnje koliko je naš socijalni sistem ostao uskraćen zbog neoporezivih plaćanja