U sredini energetske krize
U svijetu koji se suočava sa velikim izazovima u oblasti energije, Bosna i Hercegovina (BiH) često se čini kao zaboravljena tačka na mapi. Dok Evropa traga za zelenim rješenjima i dekarbonizacijom, našoj zemlji nedostaje jasan plan. Da li će BiH uspjeti uhvatiti korak s tim trendovima ili će ostati zarobljena u prošlosti, ovisna o fosilnim gorivima?
Kontradikcije koje šokiraju
Prema predavanju Izeta Smajevića iz ANU BiH, globalna potrošnja uglja i dalje raste, i to unatoč klimatskim ciljevima. Kina i Indija sakupljaju skoro 70% svjetskog uglja, dok se proizvodnja električne energije iz uglja nastavlja povećavati. “Kako možemo govoriti o zelenoj budućnosti kada se čini da svijet ide u sasvim suprotnom smjeru?”, pitaju se stručnjaci. Ova kontradikcija morala bi natjerati BiH da preispita svoj pristup energetskoj tranziciji.
Kuda ide energetska politika BiH?
Smajević je naglasio da BiH od 2021. godine počinje uvoziti ugalj, što ukazuje na ozbiljne probleme u domaćoj proizvodnji. U ovoj situaciji, zasigurno se postavlja pitanje: “Kako se jedna zemlja, koja nastoji postati članica EU, može nadati uspjehu s ovim trendovima?” Izostanak strateškog planiranja doveo je do toga da su postojeće energetske kapacitete na udaru.
Hitna potreba za promjenama
Potrebno je hitno ulaganje u povećanje energetske efikasnosti termoelektrana, kao i razvoj obnovljivih izvora energije. Prema izjavama Smajevića, termoelektrane danas koriste samo oko 30% svoje potencijalne energije, što je skandalozno. “Moramo preispitati naše kapacitete i modernizovati elektroenergetski sistem. U protivnom, očekuje nas teška budućnost”, upozorava on.
Zelena budućnost je moguća
Iako se suočavamo s mnoštvom izazova, postoji i nada. Uz prave inicijative i strategiju, Bosna i Hercegovina može iskoristiti svoje resurse za transformaciju u zeleniju budućnost. EU se kreće ka dekarbonizaciji do 2050. godine, a BiH može uhvatiti taj trend. Ali kako bi to ostvarili, potrebne su hitne i konkretne mjere.
Poruka za budućnost
Ono što je jasno jeste da BiH mora preuzeti odgovornost i uhvatiti se u koštac sa ovim izazovima. Stručnjaci pozivaju na kolektivno djelovanje i usvajanje pametnih rješenja koja se temelje na nauci i tehnologiji. Samo tako možemo garantirati bolju energetsku budućnost za sve nas.
