Prema podacima Udruženja roditelja ubijene djece, opsada Sarajeva je ostavila tragičan bilans – 1.601 dijete je izgubilo život tokom četverogodišnjeg genocida. Tokom opsade, koja se smatra najdužom u historiji modernog ratovanja, poginulo je ukupno 11.541 građanina Sarajeva.
Vlada Kantona Sarajevo je 2019. godine donijela važnu odluku – 5. maj će se obilježavati kao Dan sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva. Ova odluka ima za cilj da očuva i pošalje snažnu poruku da žrtva svakog djeteta treba biti dostojno sjećanje i podsjetnik na strahotu ratnih vremena.
Opsada Sarajeva je bila dugotrajna i bolna epizoda u historiji grada. Počela je 5. aprila 1992. godine i trajala je sve do 29. februara 1996. godine – ukupno 1.425 dana. Uz djecu, brojni građani Sarajeva svakodnevno su bili izloženi raketiranjima, snajperima i oskudici hrane i medicinske pomoći.
Uprkos strahotama, Sarajevo je uspjelo sačuvati memorijalne lokacije koje podsjećaju na žrtvu i patnje djece. Muzej ratnog djetinjstva, smješten u srcu grada, čuva postavke koje prikazuju svakodnevicu djece tokom ovog mračnog razdoblja. Pored muzeja, u centru grada se nalazi i spomen-obilježje posvećeno ubijenoj djeci Sarajeva od 1992. do 1995. godine, kao i spomen soba koja odaje počast najmlađim žrtvama rata.
Unatoč jasnim dokazima o zločinima nad djecom, za sada niko nije odgovarao. Ovaj poražavajući podatak dodatno osnažuje potrebu za pravdom i odgovornošću. Obilježavanje Dana sjećanja na ubijenu djecu Sarajeva je samo prvi korak u osvjetljavanju ovog zastrašujućeg zločina i ispunjavanju pravde koju zaslužuju nevine žrtve.
Sjećanje na ubijenu djecu Sarajeva i strašne posljedice opsade ne smiju biti zaboravljene. Važno je da se ove priče i žrtve otmu od zaborava i da se osigura da se slični zločini nikada više ne ponove. Samo kroz duboko razumijevanje prošlosti možemo osigurati svijetliju budućnost za sve generacije koje dolaze.
