NUKLEARNA KRŠKO

Premijer Slovenije razbuktao polemike o Krškom i nuklearnoj energiji

Slovenski premijer Marjan Šarec prošlotjednom izjavom kako sve napore treba usmjeriti za postavljanje drugog bloka nuklearke Krško izazvao je negativne reakcije u Austriji i Italiji, ali i nove polemike o tome pitanju među slovenskim energetskim stručnjacima i ekološkim udrugama.

Jedini način da se u Sloveniji dođe do energetskog konsenzusa do kraja ove godine, a onda to stavi u dugoročni plan dugoročnog razvoja, jest da o tome odluči sama vlada ili da se opcije stave na referendum, izjavio je dr. Peter Novak iz kompanije Energotech, prenosi Hina pisanje mariborskog lista “Večer”.

On kao i drugi energetski stručnjaci smatra da se iskorištavanje nuklearne energije mora nastaviti. Novak upozorava da je cilj po kojemu bi Slovenija do 2030. osiguravala 37 posto energije iz obnovljivih izvora “čista fantazija” jer trenutno iz tih izvora osigurava samo 20-ak posto. 

Nekadašnji ministar za energetiku i sadašnji direktor Elektra Maribor Boris Sovič kaže da energetski plan treba voditi računa o sve većoj potrošnji struje zbog ugradnje električnih crpki i klima uređaja u kućama i stanovima, ali i budućih potreba električnih automobila. 

Naravno da treba voditi računa i o zahtjevima koje donose klimatske promjene, ali su simplifikacije o tome kako ćemo sve potrebe zadovoljiti malim elektranama na krovovima i balkonima nerealne, rješenja će morati biti kompleksna, kazao je Sovič, navodi “Večer”.

Šarec je prošle sedmice prigodom posjete nuklearci Krško izjavio da se zauzima za gradnju drugog bloka nuklearke u zajedničkom vlasništvu Slovenije i Hrvatske čiji se sadašnji reaktor treba ugasiti 2043. 

Oko pitanja drugog bloka u Krškom uključile su se i nevladine i ekološke organizacije koje su kritizirale energetsku politiku svih vlada u zadnjih tridesetak godina, a odlučno se protive gradnji novog bloka nuklearke u Krškom. 

Gorazd Marinček iz regionalnog eko-udruženja Rovo kaže da Slovenija na jedinicu proizvoda potroši dvostruko više energije nego što je prosjek u Evropskoj uniji, pa rješenja u budućnosti leže i u racionalizaciji energetske potrošnje i većoj proizvodnoj učinkovitosti.

– Moramo potrošnju energije smanjiti barem za trećinu, a kad to postignemo, tek onda možemo razmišljati o izvorima energije u budućnosti – kazao je. 

– Planiranja vezana na korištenje nuklearne energije u sadašnjem je trenutku gubljenje vremena i trošenje novca jer će raspoloživa tehnologija na tom području do 2030. biti sasvim drukčija od današnje – kazao je Marinček ne navodeći kakve će to tehnologije biti, dodavši da će pitanje drugog bloka nuklearke Krško možda postati aktuelno tek nakon 2030. 

A do tada bi Slovenija, po sadašnjim kalkulacijama, samo u robusnost električne mreže, računajući na pripreme za zatvaranje nuklearke Krško i najveće termocentrale TEŠ6 u Šoštanju, trebala investirati više od milijardu eura, te osigurati zamjenskih 1300 megavata snage na godinu, upozoravaju slovenski energetičari.

Sadašnja konačna potrošnja energije u Sloveniji iznosi 57,2 teravat sati. Od toga se najviše potroši u prometu 38 posto, gospodarstvu 30 posto, te u kućanstvima 24 posto. 

Iz fosilnih goriva Slovenija dobiva 68 posto sve energije, iz obnovljivih izvora 20 te 13 posto iz NE Krško.