Uvod u problem obijesne vožnje
Obijesna vožnja postaje sve veći problem na našim cestama. U Bosni i Hercegovini, prema upozorenju profesora Drage Ezgete sa Fakulteta za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, ovaj fenomen nije izolovan. On predstavlja dio šireg problema niskog nivoa saobraćajne sigurnosti. Da li je vrijeme za strože zakonske mjere kako bismo zaštitili sve korisnike ceste?
Globalni izazovi i lokalne posljedice
Saobraćajne nesreće izazvane neprilagođenom brzinom predstavljaju ozbiljnu prijetnju. Profesor Ezgeta ističe kako se ova situacija manifestuje ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u razvijenijim zemljama. Rješenja koja se primjenjuju uključuju kombinaciju represivnih mjera, preventivnih aktivnosti i dugoročne edukacije vozača.
Primjere iz prakse: Njemačka i Slovenija
Kao primjer, uzmimo Njemačku koja je jasnije definisala obijesnu vožnju i za nju predvidjela strože kazne, uključujući zatvorske kazne od jedne do tri godine. S druge strane, Slovenija pristupa ovom problemu šire, uz razliku u sankcijama ovisno o tome da li je situacija uzrokovala opasnost za ljude ili imovinu.
Prepoznati problem: Obrazovanje kao rješenje
Jedan od ključnih izazova u Bosni i Hercegovini ostaje teško dokazivanje stepena opasnosti u saobraćaju. Svaka vožnja koja krši pravila nosi potencijalno fatalne posljedice. Nedovoljna percepcija rizika kod vozača, često je rezultat nedostatka kvalitetne edukacije. Iz evropskih zemalja su razvijeni dodatni programi obuke vozača koji su značajno smanjili broj saobraćajnih nezgoda, posebno kod mladih vozača.
Podaci i statistika: Alarmantan rast nesreća
Prema podacima Uprave policije Kantona Sarajevo, u protekle dvije godine evidentirano je 2.091 saobraćajna nezgoda uzrokovana neprilagođenom brzinom. Godina 2024. zabilježila je 1.186 nesreća, dok je u 2025. godini taj broj smanjen na 905. Iako je ovo smanjenje ohrabrujuće, sigurnost na našim cestama još uvijek je daleko od optimalnog.
Unapređenje sistema: Tehnologija kao rješenje
Kantonalne vlasti kontinuirano rade na poboljšanju sigurnosti saobraćaja. Instalacija savremenih uređaja za mjerenje brzine, analitičkih kamera, kao i proširenje radarskih sistema nove generacije su sve mjere koje bi trebale doprinijeti smanjenju nesreća. Također, pojačane kontrole i korištenje presretača postaju svakodnevnica u borbi protiv obijesne vožnje.
Zaključak: Naša zajednička odgovornost
Sigurnost u saobraćaju briga je svih nas – vozača, putnika i pješaka. Stručnjaci se slažu da je potrebno raditi na izmjenama postojećih zakona kako bi se obijesna vožnja strogije sankcionirala. Potrebna su nam nova rješenja i bolja kultura vožnje, a sve to zahtijeva kolektivnu akciju. Da li ste spremni da budete dio promjene?
