Kako smo dospjeli do ove teorije?
Nekoliko je teorija o kraju svijeta, ali jedna od najzanimljivijih svakako je ona o nuklearnom apokalipsi koja bi dovela do potpunog izumiranja ljudi, dok bi švabe, te sitne i otporne bube, na kraju preuzele Zemlju. Da li je to stvarnost ili samo znanstvena fantastika? U ovoj priči, švaba stoji kao simbol otpornosti, a istraživanje su pokazala da su one već podnijele jedan nuklearni napad.
Život poslije apokalipse
Prvi dokazi o otpornosti švaba pojavili su se nakon bombardovanja Hiroshime i Nagasakija 1945. godine, kada su izvještaji sugerirali da su švabe bile jedine preostale žive forme među ruševinama. Ova činjenica nas navodi na razmišljanje: Mogu li ova stvorenja zaista preživjeti sredstva destrukcije koja bi poharala našu vrstu?
Mitovi i stvarnost: Eksperimenti koje su sproveli istraživači
Tim iz popularnog serijala „Mythbusters” odlučio je testirati ovu hipotezu na nemačkim švabama. U eksperimentu su izložene radijaciji od 1000 rads, doze koja bi za ljudsko biće bila smrtonosna već za 10 minuta. Rezultati su pokazali da je gotovo polovina švaba preživjela i napredovala, što ih čini nevjerojatno otpornim stvorenjima.
U drugoj fazi eksperimenta, izloženost radijaciji je povećana na 10,000 rads, a čak 10% švaba je i dalje preživjelo mjesec dana poslije. Na kraju, kada su izložene 100,000 rads, nijedna švaba nije preživjela. Ovo pokazuje da, iako su švabe izdržljive, nisu neuništive.
Ko još preživljava? Druge otporne vrste
Postoje i druge vrste koje se natječu za titulu najotpornijeg stvorenja. Tardigradi, na primjer, poznati su po svojoj sposobnosti da prežive u ekstremnim uslovima, čak i u svemiru. Takođe, neka drvenjaka i njihove jajašca mogu preživjeti izloženost do 68,000 rads. Međutim, lider u otpornosti sigurno je parazitska osa Habrobracon hebetor, koja podnosi čak 180,000 rads!
Ali, čak i ako bi preživjeli nuklearnu katastrofu, nedostatak hrane i drastične promjene u okolišu mogli bi otežati njihov dugoročni opstanak. Kako napominje Corrie Moreau, profesorica na Univerzitetu Cornell: “Teško je procijeniti dugoročne posljedice radijacije na ove životinje i kako će to uticati na lanac ishrane.”
Zaključak: Šta nam budućnost nosi?
Iako se švabe možda čine kao stvorenja koja će prevazići ljudsku vrstu, teško je reći šta bi se desilo nakon nuklearne katastrofe. Naša nada leži u izbjegavanju ovakvih scenarija, jer eksperimenti poput ovih ostaju opomena o snazi prirode i ranjivosti koju, kao ljudi, imamo. Futuristički scenariji o post-apokalipsi nas podsjećaju da je zaštita naše planete prva i osnovna odgovornost svakoga od nas.
