Uvod u situaciju
Bosna i Hercegovina se ponovo našla u središtu pažnje međunarodnih tijela, a ovaj put zbog mogućeg vraćanja na sivu listu MONEYVAL-a. Ova situacija donosi zabrinutost, kako za građane, tako i za privredu, a niz posljedičnih efekata mogao bi promijeniti svakodnevnicu svih nas.
Šta je siva lista?
Siva lista predstavlja skupinu država koje su pod pojačanim nadzorom zbog nedovoljne borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. To znači da međunarodne institucije, poput FATF-a, prate naše finansijske aktivnosti bliže nego ikada, a to nikako nije dobra vijest za BiH.
Kratki pregled problema
Iako su nedavno usvojeni zakoni koji se odnose na sprečavanje terorizma, međunarodne institucije smatraju da to nije dovoljno. Posebno se ističu zakašnjela usvajanja zakona o pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom. Njihova blokada u Vijeću ministara BiH dodatno komplikuje situaciju.
Posljedice po građane i privredu
Povratak BiH na sivu listu mogao bi imati ozbiljne posljedice na finansijski sektor. Banke bi provele strožije kontrole transakcija, što bi rezultiralo sporijim međunarodnim uplatom, dugotrajnim procesima provjere klijenata i višim troškovima usluga. Osobe koje primaju novac iz inostranstva ili uspješno posluju sa stranim partnerima mogli bi osjetiti najdirektnije posljedice.
Što kažu stručnjaci?
Razgovarali smo sa ekonomskim analitičarom, dr. Ivanom Lazićem, koji je istakao:
Dr. Ivan Lazić: “Nakon što se BiH vrati na sivu listu, građani će imati još više administrativnih prepreka. Sve to će dodatno usporiti transakcije i stvoriti neizvjesnost među poslovnim partnerima.”
Kako dalje?
Bez sumnje, pred Bosnom i Hercegovinom su izazovni dani. Kako bi izbjegli ovakvu situaciju, ključno je da se donesu potrebni zakoni i reforme. Naša budućnost zavisi od odlučnosti institucija da se pozabave ovim pitanjem.
