Ponedjeljak, 16 Marta, 2026
Organizacija vjencanja
HomeAktuelnoUŽIVO: Iran tvrdi da nije tražio prekid vatre; pogođena američko-italijanska baza u...

UŽIVO: Iran tvrdi da nije tražio prekid vatre; pogođena američko-italijanska baza u Kuvajtu

UŽIVO: Iran tvrdi da nije tražio prekid vatre; pogođena američko-italijanska baza u Kuvajtu, najavljeni pregovori Izraela i Libana

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da Teheran nije tražio prekid vatre niti pregovore, demantujući tvrdnje američkog predsjednika Donald Trump.

Araghchi je poručio da Iran neće ulaziti u pregovore dok traju napadi na njegovu teritoriju, naglasivši da je prioritet odgovor na vojni pritisak.

Istovremeno, situacija na Bliskom istoku dodatno se zaoštrila nakon što je američko-italijanska vojna baza u Kuvajtu pogođena dronom. Prema prvim informacijama, napad je izazvao veliku uzbunu u regionu, dok još nema zvaničnih podataka o eventualnim žrtvama ili materijalnoj šteti. Vojni izvori navode da je riječ o jednoj od baza koje koriste snage SAD i saveznika u okviru operacija u regiji.

U međuvremenu, pojavile su se i informacije o mogućem diplomatskom pomaku. Izraelski zvaničnici rekli su za Reuters da bi u narednim danima mogli biti održani pregovori između Izraela i Libana o “trajnom miru”.

Prema njihovim riječima, razgovori bi se mogli fokusirati na dugoročnu stabilnost na granici između Israel i Lebanon, koja je mjesecima poprište povremenih sukoba i raketnih napada.

Kriza na Bliskom istoku posljednjih sedmica eskalira, a tenzije između Iran, Israel i United States sve su izraženije, dok međunarodna zajednica pokušava spriječiti širenje sukoba na širi regionalni rat.

Najvažnija dešavanja pratite uživo na Trn info

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da Teheran “nije tražio prekid vatre, čak ni pregovore“, odgovarajući tako Donaldu Trampu. Američko-italijanska vojna baza u Kuvajtu pogođena je u napadu dronom. Izraelski zvaničnici rekli su za Rojters da će se “narednih dana” održati pregovori Izraela i Libana o “trajnom miru”.

Pistorijus: Rat sa Iranom nije naš, mi ga nismo započeli

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da rat sa Iranom nije evropski rat i da ga Evropa nije započela.

“Šta (američki predsjednik) Donald Tramp očekuje, da šaka ili dvije evropskih fregata urade u Ormuskom moreuzu što moćna američka mornarica ne može”, upitao je Pistorijus u Berlinu, reagujući na izjavu Trampa da bi izostanak pomoći Vašingtonu mogao da ima posljedice po savez NATO.

Portparol njemačke vlade Štefan Kornelijus rekao je ranije da sukob SAD i Izraela sa Iranom nema nikakve veze sa NATO i da Njemačka nema planove da bude uvučena u njega.

“Ni Sjedinjene Države ni Izrael nijesu nas konsultovali prije rata, a Vašington je na samom početku rata izričito naveo da evropska pomoć nije ni potrebna ni poželjna”, rekao je Kornelijus.

Izrael napao južni Liban – poginulo sedmoro ljudi, uključujući djecu

Sedmoro ljudi, uključujući djecu, poginulo je u izraelskim vazdušnim napadima na jugu Libana.

U napadu na kuću u južnom selu Kfar Sir rano jutros poginula je jedna osoba. Još jedan napad se dogodio pošto su na lokaciju stigli bolničari iz Islamskog zdravstvenog društva, zdravstvenog ogranka Hezbolaha, ubivši dva bolničara i ranivši jednu osobu, prenosi libanski portal Naharnet.

Ministarstvo zdravlja Libana je kasnije saopštilo da je u napadu na južni grad Al Kantara poginula četvoročlana porodica, uključujući dvoje djece.

Evropske zemlje odbijaju Trampov zahtjev da pomognu u deblokadi Ormuskog moreuza

Italija je najnovija evropska zemlja – posle Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Grčke – koja je oprezno reagovala na zahtjev američkog predsednika Donalda Trampa da saveznici pomognu u otvaranju Ormuskog moreuza.

Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani izjavio je u Briselu da Rim podržava jačanje pomorskih misija EU u Crvenom moru, ali je naglasio da one ne bi trebalo da budu proširene na Ormuski moreuz.

Zamjenik premijera Luksemburga Ksavije Betel poručio je da njegova zemlja neće popustiti pred “ucjenama” SAD da se pridruži ratu, ističući da Luksemburg može pomoći u komunikacijama i satelitskom nadzoru, ali ne i slanjem vojske.

Evropske vlade za sada odbijaju Trampov poziv da pošalju ratne brodove radi deblokade moreuza, dok šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas poziva na diplomatsko rješenje koje bi omogućilo prolaz nafte i gasa kroz ovaj ključni pomorski put.

Bagei: Iran će nastaviti da se bori

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei izjavio je da će Islamska Republika nastaviti rat sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom sve dok ne bude sigurna da se takva agresija nikada više neće nametnuti zemlji.

“Mi nismo započeli ovaj rat i naš narod ne prihvata da je zemlja napadnuta dva puta za devet mjeseci, dok je bila posvećena diplomatiji”, rekao je Bagei.

Naglasio je da iranska nacija ne prihvata da “dva zla entiteta” nameću rat zemlji, a zatim preduzimaju “gest prekida vatre” kada naiđu na probleme. Ponovio je da su iranska nacija i oružane snage odlučne da “nastave ovaj rat koliko god je potrebno”.

Na pitanje o konsultacijama Rusije sa Iranom i SAD, Bagei je rekao da to što su razne zemlje u kontaktu sa Iranom, a zatim vode razgovore sa drugim stranama, “nema nikakve veze sa Islamskom Republikom”.

“Iran se trenutno koncentriše na odbranu, jer je nacija brutalno napadnuta tokom pregovora. Dakle, možemo li se fokusirati na bilo šta drugo osim na odbranu”, upitao je Bagei.

Iran: Uhapšeno 500 ljudi zbog špijunaže

Šef iranske policije i brigadni general Ahmad Reza Radan saopštio je da su snage bezbjednosti uhapsile 500 osoba zbog navodne špijunaže tokom sukoba sa Sjedinjenim Američkim Države i Izraelom.

Od uhapšenih, 250 slučajeva označeno je kao “važno”, a osumnjičeni su prikupljali podatke o lokacijama udara i proslijeđivali ih protivnicima. Među njima je i 20 “posebno važnih osoba” koje su bile članovi špijunske grupe aktivne u tri provincije, a grupa je razbijena.

Besent: Odlaganje Trampove posjete Pekingu ne zavisi od Kine

Američki ministar finansija Skot Besent kaže da eventualno odlaganje posjete predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa Kini ne bi bilo posljedica “kineske neaktivnosti” oko Ormuskog moreuza, već Trampove potrebe da ostane u Vašingtonu.

Tramp je ranije poručio da bi mogao da odloži put, ako Kina ne pomogne u ponovnom otvaranju moreuza.

Katar: Presretnut drugi talas raketa iz Irana

Katar je saopštio da je presretnut drugi talas raketa koje je Iran ispalio, poslije onog koji se dogodio ranije u toku dana.

Ministarstvo odbrane Katara tvrdi da je i drugi talas raketa “uspješno presretnut”. Novinarka BBC-ja u Dohi je javila da je čula četiri eksplozije u katarskoj prijestonici.

Njemačka traži jasne planove SAD-a i Izraela za Iran

Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful u ponedjeljak je izrazio oprez u vezi sa mogućom misijom NATO-a u Hormuškom tjesnacu, naglašavajući da evropski saveznici najprije treba da dobiju više jasnoće o planovima Sjedinjenih Američkih Država i Izraela za Iran. Uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU u Briselu, Vadeful je novinarima rekao da će se Njemačka fokusirati na sprječavanje daljeg zaoštravanja situacije i traženje diplomatskih rješenja krize.

„Očekujemo da nas SAD i Izrael obavijeste i uključe u svoje aktivnosti, kao i da nam kažu da li su postigli svoje ciljeve. Tek kada budemo imali jasnu sliku o tome, vjerujemo da možemo preći na sljedeću fazu, a to je definisanje bezbjednosne arhitekture za cijeli region, zajedno sa susjednim državama“, izjavio je Vadeful.

Naglasio je da bi stvaranje takvog okvira na kraju zahtijevalo i dijalog sa Iranom, ali je priznao da takvi razgovori trenutno nijesu na dnevnom redu.

Poziv Trumpa NATO-u

Na pitanje o pozivu američkog predsjednika Donalda Trumpa saveznicima u NATO-u da pomognu u obezbjeđivanju Hormuškog tjesnaca, Vadeful je ponovio stav Berlina da Njemačka nema namjeru da se pridruži vojnim operacijama u sukobu.

„Iskreno, situacija se od sinoć nimalo nije promijenila“, rekao je ministar.

„Ne vidim da je NATO donio bilo kakvu odluku u tom pravcu niti da bi mogao preuzeti odgovornost za Hormuški tjesnac. Da je to slučaj, organi NATO-a bi se time pozabavili na odgovarajući način.“

Iran objavio glavni uslov za kraj rata

Iran nije tražio prekid vatre, rekao je ministar vanjskih poslova Abas Arakči, i želi da bilo kakav kraj rata sa Izraelom i SAD-om bude konačan, objavila je poluzvanična novinska agencija Students News Network. Iranski šef diplomatije time je dao do znanja da je glavni uslov Irana za mir da to bude konačno rješenje, bez kasnijih posljedica.

Arakči je dodao da je Hormuški moreuz zatvoren „samo za neprijatelje i one koji podržavaju njihovu agresiju“.

Portparol ministarstva vanjskih poslova dodao je da brodovi država koje ne učestvuju u ratu mogu prolaziti moreuzom u koordinaciji i uz odobrenje iranskih snaga.

Petina globalne nafte prolazi moreuzom

Oko petine svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa obično prolazi kroz Hormuški moreuz, koji je praktično zatvoren već nedjeljama otkako je 28. februara počeo američko-izraelski rat protiv Irana.

Američki predsjednik Donald Tramp u subotu je pozvao Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju, Veliku Britaniju i druge zemlje pogođene ograničenjem isporuke nafte kroz Hormuški moreuz da se pridruže naporima koji bi omogućili ponovno otvaranje plovnih puteva.

Koalicija za osiguranje moreuza

Francuska nastoji okupiti koaliciju kako bi osigurala moreuz nakon stabilizacije bezbjednosne situacije, dok Velika Britanija sa saveznicima razmatra niz opcija da bi se garantovala sigurnost brodskog saobraćaja, rekli su zvaničnici.

Diplomate i zvaničnici smatraju da je još prerano reći može li Evropska unija kao blok imati ulogu u takvoj inicijativi.

Japan i Australija u ponedjeljak su saopštili da neće učestvovati u misiji u Hormuškom moreuzu.

Izraelska vojska: “Opsežni“ udari širom Irana

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštile su da su “istovremeno“ pokrenule talas “opsežnih“ udara u Teheranu, Širazu, na jugozapadu i Tabrizu, gradu na sjeverozapadu Irana, prenosi Gardijan.

Udar drona na luku u UAE, obustavljen utovar nafte

Operacije utovara nafte obustavljene su u luci Fudžejra u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, rekla su dva izvora za Rojters, nakon što je napad dronom izazvao požar u naftnoj industrijskoj zoni.

Fudžejra, koja se nalazi u Omanskom zalivu, odmah izvan Ormuskog moreuza, obično je kritična izlazna tačka za oko milion barela dnevno sirove nafte iz Murbana iz UAE – otprilike jedan odsto globalne potražnje.

Timovi civilne zaštite trenutno rade na kontroli požara, saopštila je vladina kancelarija za medije Fudžejre, dodajući da nije bilo prijavljenih žrtava.

Kako napominje Rojters, ta obustava označava drugi veliki poremećaj u vitalnom čvorištu za skladištenje nafte u posljednjih nekoliko dana. Operacije u Fudžejri su nastavljene u nedjelju nakon ranijeg napada dronom tokom vikenda.

Palestinac poginuo u padu rakete u Abu Dabiju

Jedna osoba je poginula kada je u Abu Dabiju pala raketa, saopštila je služba za informisanje tog grada.

“Vlasti Abu Dabija reagovale su na incident koji je uključivao pad rakete na civilno vozilo u oblasti El Bahja, što je rezultiralo jednom žrtvom palestinske nacionalnosti”, navodi se u saopštenju Kancelarije za medije Abu Dabija na društvenoj mreži X.

Kancelarija je apelovala na javnost da informacije dobija samo iz zvaničnih izvora i da izbjegava širenje glasina ili neprovjerenih informacija.

Jedna osba poginula u padu rakete u Abu Dabiju

Jedna osoba je poginula kada je u Abu Dabiju pala raketa, saopštila je služba za informisanje tog grada.

“Vlasti Abu Dabija reagovale su na incident koji je uključivao pad rakete na civilno vozilo u oblasti Al Bahja, što je rezultiralo jednom žrtvom palestinske nacionalnosti”, navodi se u saopštenju Kancelarije za medije Abu Dabija na društvenoj mreži X.

Kancelarija je apelovala na javnost da informacije dobija samo iz zvaničnih izvora i da izbjegava širenje glasina ili neprovjerenih informacija.

Dubai “postepeno“ obnavlja avio-saobraćaj nakon incidenta sa dronom

Letovi se nastavljaju na Međunarodnom aerodromu u Dubaiju, prema riječima njegovog operatera, nakon što je “incident povezan sa dronom“ ranije izazvao požar u rezervoaru za gorivo u blizini, prenosi Gardijan.

Kako se navodi u objavi na platformi X, letovi do i sa aerodroma postepeno se nastavljaju, nakon privremene obustave sprovedene kao mjera predostrožnosti.

Putnicima je savjetovano da provjere sa svojim avio-kompanijama ažuriranja o određenim letovima.

Međunarodni aerodrom u Dubaiju je obično najprometniji aerodrom na svijetu za međunarodne letove. Suočio se sa velikim poremećajima od početka američko-izraelskog rata protiv Irana.

IDF: Započeli smo “ograničene” kopnene operacije u južnom Libanu

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopštavaju da su započele “ograničene i ciljane kopnene operacije protiv ključnih uporišta Hezbolaha“, u saopštenju objavljenom na Telegramu, prenosi BBC.

IDF je saopštio da su udari izvedeni protiv brojnih terorističkih meta“ u tom području prije ulaska trupa u južni Liban, a cilj operacije je bio “jačanje prednjeg odbrambenog područja“ i “uništavanje terorističke infrastrukture“ u regionu.

Kako se dodaje, IDF da će nastaviti da “djeluje odlučno“ protiv Hezbolaha.

Tramp: NATO čeka veoma loša budućnost ako ne pomogne SAD u sukobu sa Iranom

Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je da se NATO suočava sa “veoma lošom” budućnošću ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Ormuskog moreuza, koji je blokirao Iran.

Tramp je za Financal Times rekao i da bi mogao da odloži sastanak sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom, koji je planiran krajem marta, ako Peking ne pomogne u deblokiranju ključnog plovnog puta za petinu nafte na svjetskom tržištu.

“Jedino je prikladno da ljudi koji imaju koristi od moreuza pomognu da se tamo ništa loše ne dogodi. Ako ne bude odgovora, ili ako bude negativan odgovor, mislim da će to biti veoma loše za budućnost NATO-a”, rekao je Tramp, navodeći da su Evropa i Kina u velikoj mjeri zavisne od nafte iz zemalja persijskog zaliva, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država.

Tramp je prethodno pozvao Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju da se pridruže “timskom naporu”, kako bi otvorili Ormuski moreuz za brodove, koji su blokirale iranske snage, ali je bio pesimističan da će američki saveznici poslušati njegove molbe za pomoć.

“Imamo nešto što se zove NATO. Bili smo veoma ljubazni. Nismo morali da im pomažemo oko Ukrajine. Ukrajina je hiljadama kilometara daleko od nas… Ali smo im pomogli. Sada ćemo vidjeti da li će oni pomoći nama. Jer sam odavno rekao da ćemo mi biti tu za njih, ali oni neće biti tu za nas. I nisam siguran da bi oni bili tamo”, kazao je Tramp.

Na pitanje da precizira kakva mu je pomoć potrebna, Tramp je rekao da saveznici treba da pošalju minolovce, kojih Evropa posjeduje mnogo više nego SAD, kao i evropske komandose ili drugu vojnu pomoć kako bi se eliminisali Iranci koji blokiraju Persijski zaliv dronovima i pomorskim minama.

“Udaramo ih veoma snažno. Nemaju ništa drugo nego da prave malo problema u moreuzu, ali ovi ljudi su korisnici i trebalo bi da nam pomognu da ga kontrolišemo. Pomoći ćemo im. Ali i oni bi trebalo da budu tamo. Potrebno je mnogo ljudi da nadgledaju nekolicinu”, istakao je Tramp.

Američki predsjednik je rekao i da očekuje da će Kina pomoći u deblokiranju Ormuskog moreuza, prije nego što otputuje u Peking krajem ovog mjeseca na sastanak sa Si Đinpingom, što bi bilo njegovo prvo putovanje u Kinu u drugom mandatu.

“Mislim da bi i Kina trebalo da pomogne jer Kina dobija 90 odsto svoje nafte iz moreuza”, rekao je Tramp.

On je dodao da bi SAD željele da znaju prije njegovog planiranog odlaska u Kinu kakav je stav Pekinga.

“Željeli bismo da znamo prije toga. To je dugo vrijeme. Možda ćemo odložiti”, rekao je Tramp, koji bi za dvije nedjelje trebalo da otputuje u Peking.

Nafta dostigla cijenu od skoro 105 dolara po barelu

Sirova nafta Brent dostigla je danas cijenu od skoro 105 dolara po barelu, što je porast od više od 40 odsto od početka rata u Iranu.

Cijena barela Brenta, koji važi za međunarodni standard, porastao je za 1,6 odsto i danas iznosi 104,73 dolara, prenosi Asošiejted pres.

Američka referentna sirova nafta porasla je za jedan odsto na 99,68 dolara po barelu, što predstavlja porast od skoro 50 odsto od početka rata.

Za nešto više od nedjelju dana od zatvaranja Ormuskog moreuza, više od 12 miliona barela ekvivalenta nafte dnevno je isključeno iz upotrebe, prema podacima nezavisne istraživačke firme “Rystad Energy”.

Izraelski vazdušni napadi oštetili objekte Crvenog polumjeseca u Teheranu

Iransko društvo Crvenog polumjeseca saopštilo je da su najnoviji vazdušni napadi na Teheran oštetili jednu od njegovih klinika i humanitarni punkt.

“Vazdušni napadi oštetili su jedan humanitarni punkt i jednu kliniku Iranskog društva Crvenog polumjeseca u provinciji Teheran”, saopštio je Crveni polumjesec u objavi na društvenoj mreži X.

Snimci koje je grupa objavila na internetu prikazuju razbijeno staklo i oštećenu opremu razbacanu po podu, prenosi Al Džazira.

Iransko društvo Crvenog polumjeseca u subotu je saopštilo da je do sada u napadima oštećeno više od 42.000 civilnih objekata. A od čega su 36.000 stambeni, uključujući 10.000 u Teheranu.

Istovremeno je saopšteno i da je od početka rata ozbiljno oštećeno 160 medicinskih, zdravstvenih i centara za hitne slučajeve širom zemlje.

Foto: EPA/ABIR SULTAN
Foto: EPA/ABIR SULTAN

UAE: U toku presrijetanje iranskih dronova i raketa, preusmjereni letovi u Dubaiju

Protivvazdušna odbrana Ujedinjenih Arapskih Emirata trenutno reaguje na dolazeće prijetnje raketama i dronovima iz Irana, saopštilo je Ministarstvo odbrane te zemlje.

Ministarstvo je u objavi na platformi X navelo da su zvuci koji se trenutno čuju rezultat presrijetanja raketa i dronova od strane sistema protivvazdušne odbrane.

Aerodromi u Dubaiju objavili su da će neki letovi sa međunarodnog aerodroma u tom gradu biti preusmjereni, nakon što je napad dronom izazvao požar u blizini objekta, prenosi Al Džazira.

Navedeno je da će letovi biti preusmjereni na međunarodni aerodrom Al Maktum u Džebel Aliju.

Uprava civilnog vazduhoplovstva Dubaija prethodno je objavila da su letovi na međunarodnom aerodromu u Dubaiju, jednom od najprometnijih na svijetu, privremeno obustavljeni kao mera predostrožnosti.

Požar, koji je nakon napada drona na aerodromu izbio na rezervoaru za gorivo, u međuvremenu je lokalizovan.

Tramp: Iran vojno slab, ali “dobar” u širenju lažnih informacija

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je Iran vojno neefikasan i slab, ali “dobar” u objavljivanju lažnih informacija.

“Iran je odavno poznat kao majstor medijske manipulacije i odnosa s javnošću. Vojno su neefikasni i slabi, ali su zaista dobri u ‘hranjenju’ lažnim informacijama veoma zahvalnih medija lažnih vijesti. Sada je vještačka inteligencija postala još jedno oružje dezinformacija koje Iran koristi, prilično dobro, s obzirom na to da se svakodnevno uništavaju”, rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Istina.

Trump optužio Teheran

Predsjednik SAD je optužio Teheran da je pokazao lažne “kamikaze čamce” koji pucaju na razne brodove na moru, što izgleda, kako kaže, “divno, moćno i žestoko”, dodajući da ti čamci ne postoje i da su sve to lažne informacije da bi se pokazalo koliko je “jaka” već poražena vojska Irana.

“Pet američkih aviona za dopunjavanje gorivom koji su navodno oboreni i teško oštećeni, prema lažnim izvještajima Volstrit džornala i drugima. Avioni svi su u upotrebi, sa izuzetkom jednog, koji će uskoro letjeti nebom. Zgrade i brodovi za koje se vidi da gore – to su lažne vijesti, generisane od strane vještačke inteligencije”, rekao je Tramp.

Prema njegovim riječima, Iran je prikazao američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” kako nekontrolisano gori u okeanu.

“Ne samo da nije gorio, već na njega nije ni pucano. Priča je bila svjesno lažna i, na izvjestan način, može se reći da mediji koji su je generisali treba da budu optuženi za izdaju zbog širenja lažnih informacija”, naveo je on.

Tramp je zaključio da je Iran desetkovan i da su jedine bitke koje dobijaju one koje stvaraju putem vještačke inteligencije, a koje distribuiraju korumpirani mediji.

Nastavljeni napadi

Američko-italijanska vojna baza u Kuvajtu pogođena je u napadu dronom, saopštila je italijanska vojska, dodavši da niko nije povrijeđen.

Kako se navodi, baza “Ali al Salem” u Kuvajtu bila je meta napada bespilotne letjelice koja je pogodila sklonište u kojem se nalazio avion italijanske operativne grupe za vazduhoplovstvo (TFA), koji je uništen.

Prema pisanju kuvajtske Al Džaride, koja se poziva na izvore bliske iranskom vrhu, novi vrhovni vođa Modžtaba Hamnei, sin ubijenog ajatolaha Alija Hamneija. On je uspješno operisan u Moskvi zbog povreda zadobijenih u američko-izraelskom udaru 28. februara.

TEHERAN NIJE TRAŽIO PREKID A NI PREGOVORE

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da Teheran “nikada nije tražio prekid vatre, čak ni pregovore“.

Arakči je komentarisao ranije navode Donalda Trampa da Iran želi sporazum, ali da nije bio spreman da pristane na njega “jer uslovi još uvijek nisu dovoljno dobri“.

Ministri spoljnih poslova Evropske unije razgovaraće o mogućem proširenju evropske pomorske misije “Aspides” na moreuz Ormuz, radi zaštite brodova i bezbjednosti plovidbe. Piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika upoznatog sa razgovorima.

Trenutno je misija “Aspides”, u kojoj učestvuju tri broda iz Francuske, Grčke i Italije, fokusirana na zaštitu trgovačkih brodova od napada Huta u moreuzu Bab el Mandeb.

Dva izraelska zvaničnika rekla su za Rojters da očekuju da će Izrael i Liban u narednim danima održati razgovore sa ciljem obezbjeđivanja trajnog prekida vatre koji će dovesti do razoružavanja Hezbolaha.

Rat bi mogao biti ubrzo okončan

Američki ministar energetike Kris Rajt izjavio je da bi rat sa Iranom “zasigurno” mogao da bude okončan u narednih nekoliko nedjelja, dok rast cijena goriva u SAD izaziva zabrinutost javnosti.

Nafta iz hitnih rezervi Međunarodne agencije za energetiku (IEA) uskoro će početi da teče na globalna tržišta. Zemlje članice su se obavezale da će staviti na raspolaganje 411,9 miliona barela, saopštila je ta Agencija.

“Vlade zemalja članica obavezale su se da će staviti na raspolaganje 271,7 miliona barela nafte iz državnih zaliha, 116,6 miliona barela iz obaveznih industrijskih zaliha i 23,6 miliona barela iz drugih izvora”, navodi se u saopštenju.

- Advertisement -
RELATED ARTICLES
- Advertisment -

Most Popular

- Advertisement -