Gruzijske vlasti su nedavno usvojile novi zakon koji zahtijeva od medijskih i nevladinih organizacija da se registruju kao strani agenti ukoliko primaju najmanje 20 posto svojih sredstava iz inostranstva. Ovaj zakon, poznat kao “Zakon o transparentnosti”, ima za cilj da ograniči navodne strane uticaje na unutrašnju politiku zemlje.
Prema novom zakonu, organizacije koje se ne registruju kao strani agenti suočavaju se sa velikim novčanim kaznama. Vlasti u Gruziji tvrde da će ova mjera pomoći u suzbijanju stranih pokušaja uticaja na politički sistem zemlje.
Ipak, kritičari upozoravaju da bi ovaj zakon mogao ozbiljno ograničiti slobodu govora u Gruziji. Također, postavlja se pitanje da li će ovaj zakon sabotirati nastojanja zemlje da se pridruži Evropskoj uniji. EU je Gruziji dodijelila status kandidata prošlog decembra, ali je jasno stavila do znanja da Tbilisi mora provesti ključne političke preporuke kako bi napredovala ka članstvu.
Kritičari novog zakona ga nazivaju “ruskim zakonom”, upoređujući ga sa sličnim zakonom koji je usvojen u Rusiji. Oni tvrde da taj zakon služi da ocrni, diskriminiše i na kraju stavi van zakona političke protivnike.
Ova kontroverzna mjera izazvala je proteste u Gruziji, gdje su se stotine hiljada ljudi okupile na ulicama. Sa druge strane, u susjednoj Bosni i Hercegovini, koja je također suočena sa sličnim zakonom, nema takvih većih reakcija javnosti.
Zakon o registraciji stranih agenata zahtijeva pažnju ne samo u Gruziji, već i u drugim zemljama u kojima se sloboda govora i demokratska participacija suočavaju sa ograničenjima.
