Još uvijek nije stigla zvanična potvrda da je Evropska komisija prihvatila Listu reformi za Plan rasta Bosne i Hercegovine, koju je Radna grupa Vijeća ministara usaglasila prije dva mjeseca. Ova reformska agenda je ključna za odobrenje prve tranše od milijardu eura, koju BiH očekuje iz šestomilijardnog Plana rasta EU za zapadni Balkan.
Jedna od glavnih prepreka je činjenica da Lista reformi nije u potpunosti usklađena s prijedlozima Evropske komisije. Iako su vlasti u BiH dogovorile provedbu 110 od 113 mjera, tri mjere su sporne. Premijer Republike Srpske, Radovan Višković, ističe da RS ne može prihvatiti ukidanje entitetskog veta, uvođenje jedinstvenog broja za hitne pozive na nivou BiH i popunjavanje Ustavnog suda BiH. On tvrdi da ovi zahtjevi predstavljaju iživljavanje nad RS, te da oni ne ruše evropski put BiH.
Tokom pregovora s EU, bilo je uvjeravanja da će ako bude usaglašeno 95 posto mjera, u tom omjeru biti dobivena i novčana pomoć. Međutim, ispod tih tri sporne mjere se ne može ići, što je postavljeno kao crvena linija i uslov za odobrenje Plan rasta i pomoć EU BiH.
Stručnjaci za evropske integracije ističu da su pravila vrlo jasna i da BiH nije ni prva, ni posljednja zemlja koja prolazi kroz proces integracija u EU. Profesorica Lejla Ramić-Mesihović upozorava da ukoliko BiH ostane ukopana u sadašnjim pozicijama, može pretrpjeti nepopravljivu štetu. Ona ističe da je cilj trenutnih političkih elita održavanje vlasti, a ne evropski put i prosperitet.
Politčka analitičarka Tanja Topić smatra da je ovakav odnos bh. političara prema Planu rasta rezultat dosadašnjeg “gledanja kroz prste” od strane EU. Ona ističe da su uslovi na evropskom putu bili jasni, ali da je BiH čekala do posljednje minute, čak i probivši rok za dobivanje zelenog svjetla iz RS. Dakle, politika RS je svim državama bila prepreka na putu ka EU.
RS ne odustaje od svojih stavova i nastavlja se boriti za entitetsko glasanje, odlazak stranih sudija i entitetske pozivne centre.
