Šta je CBAM i kako utječe na našu ekonomiju?
Evropska unija je uvela novi mehanizam za prilagođavanje granica ugljika (CBAM), a prvi udarac osjećamo upravo ovdje, u Bosni i Hercegovini. Ovaj mehanizam donosi novo oporezivanje proizvoda s visokim emisijama ugljendioksida (CO2) koji se izvoze u EU. Na meti su naši proizvodi poput čelika, aluminija, cementa, gnojiva i električne energije.
Pogledajmo kroz prizmu biznisa
Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, ističe da mnogi domaći privrednici, posebno mala i srednja preduzeća, još uvijek ne razumiju značaj CBAM-a. Ova nova pravila donose niz promjena koje ne smijemo ignorisati.
Problemi na terenu: Slučaj Heidelberg Cement
Jedan od direktno pogođenih je Heidelberg Materials iz Kaknja. Njihov predstavnik, Almir Bajtarević, naglašava kako nepravilno prijavljivanje emisija može drastično povećati troškove. Prema trenutnim pravilima, EU naplaćuje oko 67,78 eura po toni CO2. Koliko to može značiti za cijenu? Čak 16,45 eura po toni dodatnih troškova, ukoliko se koriste standardne emisije, a realne povećanje iznosi svega 0,70 eura.
Gdje se krije problem?
Velika razlika u troškovima potiče iz prosječnih vrijednosti koje Evropska komisija koristi, a koje se baziraju na 10 posto kompanija s najvećim emisijama unutar EU. Zbog toga, proizvođači koji nemaju tačne podatke o svojim emisijama snose dodatno opterećenje.
Verifikatori emisija: Gdje su?
Dodatni problem za bh. kompanije je nedostatak ovlaštenih verifikatora emisija u zemlji. Naši biznisi prisiljeni su angažirati stručnjake iz EU, što dodatno povećava troškove.
Vrijeme je za akciju
Stručnjaci upozoravaju da je neophodno da BiH razvije vlastiti sistem trgovine emisijama, sličan EU ETS-u, kako bismo zadržali dio prihoda u domaćim budžetima. U suprotnom, sredstva prikupljena kroz CBAM završavat će u budžetu EU, dok će domaća privreda ostati bez koristi od prilagodbe novim pravilima.
Zaključak: Šta nas čeka?
Promjene koje donosi CBAM neće biti lake za naše kompanije. No, moramo se prilagoditi kako bismo osigurali održivost i konkurentnost. Pitanje koje se postavlja je: hoćemo li biti spremni na izazove ili ćemo ostati u sjeni?
