U srcu voćnih sadova
Na području Gradiške, više od hiljadu hektara voćnjaka, od kojih su najveći zasadi jabuka i kruške, ostaje napušteno. Ova situacija izaziva zabrinutost među voćarima, koji se suočavaju s visokim troškovima i neizvjesnim tržištem. Kako je objasnio Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, Gradiška se izdvaja kao vodeće mjesto po broju napuštenih voćnjaka.
Zašto je voćarstvo u krizi?
Nažalost, mnogi dugogodišnji voćari odustaju od ove tradicionalne djelatnosti. Visoki troškovi proizvodnje i nesigurna potražnja za voćem čine ovu granu poljoprivrede neizvjesnom. “Napuštenih voćnjaka ima i u drugim dijelovima Republike Srpske, ali Gradiška prednjači”, dodaje Dojčinović. Iako su neki od ovih voćnjaka nekada pripadali velikim proizvođačima, sada su postali leglo štetnika i primarni izvor zaraze.
Pomoć na horizontu
kako bi se situacija poboljšala, voćari iz Potkozarja obratili su se Gradskoj upravi i resornom ministarstvu za pomoć. Gradiška je već određenim budžetom osigurala naknadu od hiljadu maraka po hektaru za čupanje napuštenih voćnjaka, što je motivisalo vlasnike da počnu s radovima. “Ova pomoć je zaista značajna, pa čak i presudna za opstanak voćarske proizvodnje”, smatra Dojčinović.
Nada u novim sadnicama
Udruženje voćara ističe važnost podrške Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, posebno kada je u pitanju nabavka sadnica i subvencija. Ove godine najavljuju nabavku 4.000 sadnica različitih vrsta voća, uključujući jabuku, krušku, šljivu, breskvu i kajsiju. To predstavlja nadu za oporavak voćarske proizvodnje u regiji.
Šta možemo učiniti?
Pitanje napuštenih voćnjaka nije samo problem lokalnih proizvođača, već i šira tema koja se tiče cijele zajednice. Ako želimo zadržati tradiciju voćarstva, važno je pružiti podršku našim voćarima i poticati nove inicijative koje će donijeti svježinu toj grani. Razmišljajući o ovim pitanjima, možemo otvoriti vrata novim prilikama i zajedničkom prosperitetu.
Pored toga, vrijedi naglasiti da regeneracija ovih voćnjaka može biti i prilika za ekološku proizvodnju, koja može privući pažnju potrošača i stvoriti novu potražnju za domaćim proizvodima.
Kako bismo sačuvali kulturnu baštinu voćarstva u našem kraju, važno je zajednički raditi na rješenju ovog problema.


