Vojnici i politike: Vježbe Kine blizu Tajvana
Komunistička partija Kine koristi vojne vježbe u blizini Tajvana kao odgovor na događaje koji ugrožavaju njihove interese. Ove aktivnosti nisu novost, ali su došle u kontekstu sve većih napetosti.
Reakcija na izjave predsjednika Tajvana
Vlasti u Pekingu reagirale su na nedavne izjave predsjednika Tajvana, Lai Ching-tea. Tijekom govora za nacionalni dan, Ching-tea je naglasio da “Peking ništa ne pita” i da “nemaju pravo” da predstavljaju stavove Tajvana.
Tajvan označava vojne vježbe kao provokaciju
U odgovoru na vojne manevre Kine, Tajvan je osudio ove akcije kao “nerazumne provokacije.” Ove tenzije dodatno su pojačane kada je Kina objavila propagandni video. U njemu su prikazani avioni i borbeni brodovi s porukom da je “Kina uvijek spremna na bitku.”
Istorijski kontekst odnosa Kine i Tajvana
Od kraja Kineske komunističke revolucije 1949. godine, postoji prešutni sukob između Tajvana i Kine. Dok su komunisti uspostavili kontrolu u Pekingu, nacionalisti su se povukli na Tajvan stvarajući Republiku Kinu.
Trenutna situacija i tenzije
Već punih 75 godina, sukob između demokratskog Tajvana i komunističke Kine traje, bez direktnih sukoba. Međutim, u posljednje vrijeme, tenzije su dostigle alarmantne visine.
