Velika mi je čast da sam danas sa vama. Generalna skupština je 23. maja usvojila Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava za međunarodni dan sjećanja na genocid. Rezolucijom se osuđuje i bilo kakvo negiranje ovog događaja i sve radnje kojima se veličaju osuđeni zločinci. Rezolucija je jasan izraz posvećenosti međunarodne zajednice poštivanju nasljeđa ubijenih”, izjavio je Schmidt.
U skladu s ovom Rezolucijom, imperativ društva je odbaciti bilo kakve pokušaje minimalizacije težine genocida. “To je zadatak svih nas, da uradimo što više. Kao što sam najavio prošle godine, pored podrške rezoluciji, tu su i neki važni koraci koji su poduzeti u realizaciji ovog cilja. Presude domaćih i međunarodnih sudova također će doprinijeti. Izmijenio sam i izborni zakon BiH kako bi se onemogućilo ratnim zločincima obavljanje javnih funkcija nakon odsluženja kazni”, dodao je Schmidt.
Schmidt je posebno skrenuo pažnju na dva suštinska problema. Prvi se odnosi na nestale osobe, preko sedam hiljada i 600 ljudi se još uvijek vodi kao nestali iz perioda sukoba. Glavna prepreka je nedostatak pouzdanih informacija o njihovim lokalitetima. Drugi problem je vezan za moral onih koji veličaju ratne zločince. Veličanje je apsolutno neprihvatljivo, pa čak i uvredljivo ili prijeteće. Lokalne zajednice koje ne preduzimaju ništa protiv ovakvih manifestacija podržavaju negiranje i veličanje ratnih zločina. Schmidt je pozvao sve da se suoče s prošlošću, naglašavajući da je negiranje genocida znak nemogućnosti suočavanja s tamnim periodom prošlosti.
“Odbijam vjerovati da se negiranje užasa može nastaviti tek tako. Nakon ovakvih događaja, međusobno uvažavanje je ključno za postizanje pomirenja. Iako je put ka održivom miru i pomirenju težak, moramo ga slijediti kako bismo poštovali žrtve koje su svoje živote položile u potrazi za sigurnom teritorijom. Impresivno je vidjeti učesnike Marša mira i to trebamo cijeniti. Radimo zajedno kako bismo postigli mir i pomirenje”, zaključio je Schmidt.
