Kako se životna dob naših najstarijih povećava, tako raste i potreba za sve većom brigom. Nažalost, veliki je broj onih koji su zbog nedostatka podrške završili u staračkim domovima. Adela Bahto, psiholog i šefica službe socijalnog rada KJU “Gerontološkog centra” Sarajevo, govorila je za portal “Avaz” o mentalnom zdravlju starije populacije koja boravi u gerontološkim centrima.
Bahto je istakla da starije osobe dolaze u domove zbog narušenog zdravlja, usamljenosti, ali i porasta porodičnog nasilja. Sve češće dolazi do dolasaka u domove putem centara za socijalni rad, zbog zlostavljanja starijih osoba od strane najbližih srodnika. Također, mnogi se smještaju u domove zbog socijalnih potreba, kao što su neriješeno stambeno pitanje ili nedostatak prihoda.
Bahto je naglasila da je mentalno zdravlje starije populacije često narušeno. Pored fizičkih zdravstvenih problema, sve je češća pojava depresije, anksioznosti i psihoorganskog sindroma među starijima. Uz to, zbog povećane učestalosti moždanih udara u starijoj dobi, sve je više osoba s simptomima demencije koje se smještaju u domove. Čak i osobe u 50-tim godinama mogu imati teške oblike demencije.
Starije osobe koje se smjeste u domove za starije i nemoćne obično ostaju do smrti. Iako domovi pružaju adekvatne uslove za brigu, stariji se često suočavaju s osjećajem samoće i depresijom zbog odvojenosti od svojih porodica. Uz to, liste čekanja za smještaj u ovim domovima su sve duže, a smještaj postaje sve skuplji.
Troškovi boravka u KJU “Gerontološki centar” Sarajevo za pokretne korisnike iznose 700 KM, za nepokretne 850 KM, a smještaj u jednokrevetnoj sobi košta 1000 KM.
Brojne porodice se suočavaju s izazovima brige o svojim starijim članovima, a domovi za starije i nemoćne trebaju kontinuirano unapređivati svoje usluge kako bi osigurali kvalitetnu brigu za najstariju populaciju.
