Gradonačelnik Kazumi Matsui izrazio je u svom govoru zabrinutost jačanjem politike koja je sama sebi dovoljna i zatražio je od čelnika da predano rade na svijetu bez atomskog oružja.
“Širom svijeta primjećujemo nacionalizam koji je sam sebi dovoljan, i demonstracije dominacije, napetosti pojačane međunarodnom isključivošću, uz nuklearno razoružanje koje tapka u mjestu”, izjavio je Matsui u govoru, prenosi Associated Press.
On je tražio od mlađih generacija da nikada ne tumače napade atomskim bombama i rat kao puka istorijska dešavanja, i da o njima razviju vlastite stavove, istovremeno pozivajući svjetske čelnike da obiđu gradove koji su bili metom nuklearnih napada kako bi lično saznali šta se desilo.
Matsui je također zatražio od japanske vlade da zastupa volju preživjelih napada atomskim bombama i da potpiše sporazum o zabrani nuklearnog oružja.
Japan, koji je domaćin za oko 50.000 američkih vojnika, zaštićen je američkim nuklearnim “kišobranom” i nije potpisao sporazum o zabrani nuklearnog oružja, što je izazvalo proteste onih koji su preživjeli atomske napade i optužbe protiv neiskrenosti vlade.
Premijer Shinzo Abe priznao je sve šire razlike između nuklearnih i nenuklearnih država.
“Japan se obavezao da će služiti kao most između nuklearnih i nenuklearnih država i da će predvoditi međunarodne napore na tome, strpljivo pokušavajući da ih uvjeri u saradnju i dijalog”, izjavio je on u govoru na ceremoniji obilježavanja godišnjice atomskog napada. Obećao je da će očuvati japanske pacifističke i nenuklearne principe, ali nije kazao da će njegova zemlja potpisati sporazum o zabrani nuklearnog oružja.
Preživjeli, članovi rodbine i ostali učesnici ceremonije obilježili su u 8,15 sati po lokalnom vremenu minutom šutnje pomen na žrtve atomskog napada.
U američkom napadu na Hiroshimu 6. augusta 1945. ubijeno je 140.000 ljudi. Bomba bačena tri dana kasnije na Nagasaki ubila je još 70.000 ljudi prije japanske predaje kojom je okončan Drugi svjetski rat.
