Rezolucija o genocidu u Srebrenici, koju je nedavno usvojila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, izazvala je veliki interes i otvorila nove rasprave o “mirnom razlazu” Bosne i Hercegovine. Nakon političara poput Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, sada se javljaju i drugi političari, poput Nenada Stevandića, Radovana Viškovića i Radovana Kovačevića, koji također podržavaju ideju otcjepljenja entiteta RS.
Iako političari tvrde da je ovakvo otcjepljenje u skladu sa Ustavom BiH, njihova priča se temelji na pogrešnoj interpretaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine. Oni se pozivaju na član jedan, stav tri Ustava BiH, koji u engleskoj verziji kaže: “Bosnia and Herzegovina shall consist of the two entities.” Političari iz RS-a interpretiraju ovu rečenicu kao potporu za mirni razlaz BiH.
Međutim, ovakvo tumačenje proizilazi iz pogrešnog shvatanja Ustava. Iako rečenica stvarno kaže da će Bosna i Hercegovina biti sastavljena od dva entiteta, to ne znači da je njihovo razdvajanje legalno ili moguće. To jednostavno opisuje trenutnu strukturu zemlje, a ne daje pravnu osnovu za otcjepljenje.
Postojeći Ustav BiH jasno definiše strukturu i nadležnosti entiteta, kao i procedure za eventualne promjene. Promjene u ustavnom poretku mogu se izvršiti samo putem zakonodavnog postupka i uz saglasnost svih političkih aktera u zemlji.
Stoga, političari iz RS-a ne mogu opravdati ideju “mirnog razlaza” na temelju pogrešne interpretacije Ustava BiH. Umjesto toga, trebali bi se fokusirati na izgradnju zajedničke budućnosti, dijalog i saradnju, kako bi se ostvario napredak i stabilnost u Bosni i Hercegovini.
