Nije rijetka pojava da političari u Bosni i Hercegovini blokiraju građane na društvenim mrežama poput Facebooka ili bivšeg Twittera. Međutim, postavlja se pitanje ima li pravo da to čine, s obzirom na to da su političari plaćeni novcem građana.
Davor Trlin, ekspert za ustavno pravo, kaže da Bosna i Hercegovina treba pratiti stavove Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) koji je već donio odluke o statusu društvenih mreža u kontekstu slobode govora i izražavanja. Trlin smatra da je internet već određen kao javni prostor, kao što je to naglašeno u presudama Suda u predmetima “Delfi protiv Estonije” i “Times Newspapers protiv Ujedinjenog Kraljevstva”. Ove presude ističu kapacitet interneta za komunikaciju i razmjenu informacija.
Prema Trlinu, internet je apsolutno javni prostor u Bosni i Hercegovini. To znači da je država odgovorna za odluke o pristupu internetu i njegovim dijelovima. U Bosni i Hercegovini već postoji pristup internetu za svakog građanina, što jasno ukazuje da je internet već sada javni prostor, bez posebnog regulisanja u zakonima.
Ovo objašnjenje dovodi do daljnjeg pitanja: da li političari u BiH imaju pravo blokirati građane na društvenim mrežama? S obzirom na to da je internet javna platforma, ograničavanje pristupa određenim građanima može se smatrati kršenjem slobode govora i izražavanja. Građani imaju pravo da izraze svoje stavove i mišljenja, bez obzira na politički položaj ili funkciju političara.
Ovo pitanje zahtijeva dalje rasprave kako bi se osiguralo da političari u Bosni i Hercegovini ne krše ustavna prava građana na pristup i korištenje društvenih mreža.
