Na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pred poslanicima bi se trebala naći dva prijedloga dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine i to oba sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.
Jedan su predložili poslanici iz Kluba SDA: Amor Mašović, Safet Kešo, Denijal Tulumović, Šemsudin Dedić, Edin Ramić, Nermin Mandra, Midhat Čaušević i Šerif Špago, a drugi prijedlog dopune Izbornog zakona BiH u parlamentarnu proceduru je uputio poslanik Šemsudin Mehmedović.
Poslanici SDA predlažu dopunu po kojoj “sve osobe koje imaju biračko pravo, a koje su imale mjesto prebivališta 1991. godine u drugoj općini u odnosu na općinu sadašnjeg prebivališta, a uslijed ratnih dejstava promijenile su svoje prebivalište u BiH, imaju pravo da se upišu u birački spisak kako bi glasali lično ili u odsustvu, za općinu prebivališta iz 1991. godine, bez obzira na općinu sadašnjeg prebivališta.
Prijedlog zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, čiji je predlagač poslanik Šemdsudin Mehmedović, predviđa da “neovisno od rezultata izbora u svakom općinskom i svakom gradskom vijeću, odnosno u svakoj skupštini općine i svakoj skupštini grada, kao i u Skupštini Brčko distrikta BiH, bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan član ostalih ako ima najmanje jedan takav kandidat na ovjerenoj kandidatskoj listi”.
Predstavnički dom državnog parlamenta trebao bi razmatrati i principe Prijedloga zakona o dopunama Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Dom naroda.
U obrazloženju predloženog zakonskog rješenja navodi se da je razlog za njegovo donošenje popunjavanje pravne praznine u važećem propisu.
Zakonom o odbrani BiH propisano je da je Parlamentarna skupština BiH nadležna za potvrđivanje postavljenja načelnika i zamjenika načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga, komandanta i zamjenika komandanta Operativne komande Oružanih snaga, komandanta i zamjenika komandanta Komande za podršku Oružanih snaga i svih oficira s činom generala u Oružanim snagama.
Također je propisano da Parlamentarna skupština potvrđuje imenovanja u roku od 45 dana od dana kada joj Predsjedništvo BiH dostavi svoju odluku o imenovanju.
– Važećim zakonom nije propisano šta kada Parlamentarna skupština BiH u roku ne potvrdi odluku Predsjedništva, te je bilo situacija kada su osobe obavljale funkcije bez važeće odluke o postavljenju. Ovim dopunama bi se to riješilo, ministar bi bio obavezan da dostavi novi prijedlog odluke Predsjedništvu, te bi se procedura ponovila – navodi se u obrazloženju predloženog zakona.
Poslanici bi trebali razmatrati i principe Prijedloga zakona o dopuni Zakona o strancima, koje je predložio poslanik Nihad Omerović.
On kao razlog za njegovo donošenje navodi to da BiH u većem broju zemalja u svijetu nema ambasadu niti konzularnog predstavnika, te da bi bilo produktivno dogovoriti saradnju s počasnim konzulom BiH, komercijalnim posrednikom i vanjskim pružaocem usluga, koji bi učestvovao u prikupljanju zahtjeva za izadavanje vize za dugoročni boravak i prikupljanje biometrijskih podataka od podnosioca zahtjeva u matičnoj zemlji, bez toga da podnosilac zahtjeva putuje u najbliže zemlje u kojima se nalaze ambasade BIH ili konzularna predstavništva.
Na dnevnom redu bi se trebao naći i Izvještaj komisije Kolegija o nastojanju za postizanje saglasnosti o Zahtjevu Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o dopunama Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH po hitnom postupku.
Kolegij nije postigao saglasnost, te će se poslanici u drugom krugu glasanja izjasniti o tome da li će predloženi zakon razmatrati po hitnom postupku. Pred poslanicima bi se trebalo naći i nekoliko izvještaja, informacija i poslaničkih inicijativa.
