U jeku ljetne sezone, kada temperature dostižu visokih 35 stepeni celzija, vrlo je važno znati kako se zaštititi od sunca. Mnogi od nas nerijetko su žrtve raznih vrsta alergija koje izaziva upravo sunce.
o posebno vrijedi za nježnu i osjetljivu kožu osoba svijetle puti, sklonu alergijama, pjegama, aknama i opeklinama, kao i osjetljivu dječju kožu koja nije naviknuta na sunce.
Na pitanja kako da se zaštitimo od sunca, kako da preventivno djelujemo te čega da se pridržavamo prilikom izlaganja kože suncu odgovore nam je dala doktorica Zejna Velagić, specijalista dermatovenerolog u Sarajevu.
“Zaštita od sunca podrazumijeva promjene u životnim navikama koje uključuju nošenje pamučne odjeće koja će lako zaštititi veći dio tijela, šešire sa širokim obodom, sunčane naočale te izbjegavanje najopasnijeg perioda za sunčanje i to izmedju 11 i 16 sati”, kaže Velagić.
Naša sagovornica dalje preporučuje zaštitne kreme sa SPF 30 ili 50 tokom cijele godine.
“Kako biste imali najveći efekat ovih krema, potrebno ih je nanijeti najmanje 15 minuta pred izlaganje suncu, nanositi obilno, ponovo nanositi svaka dva sata i nakon svakog izlaska iz vode i brisanja peškirom. Nijedna krema, čak i da na njoj piše zaštitni faktor 100, ne znači da štiti 100 posto”, naglašava Velagić.
Sunce i sunčeve (UV) zrake su, kako kaže, bitni za produkciju vitamina D u koži. Preporučena zdrava doza za izlaganje sunčevim zrakama je oko četrdeset minuta sedmično te se time uspije produkovati dovoljno vitamina D. No, ipak…
“Ukoliko uzmemo u obzir da su sunčanje i taman ten u trendu, neophodno je stavljati akcent na zaštitu od sunca i izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu. Osim što preporučujem praktikovanje mjera zaštite od sunca, želim naglasiti da je bitno prepoznati znake oštećenja sunca na vrijeme, a to su crvenilo, otok i opekline. Kada se steknu uvjeti, umjereno izlaganje suncu prije 10 i poslije 16 sati je pozitivno za psihičko i fizičko zdravlje”, pojašnjava Velagić.
Zanimalo nas je i koje su to greške koje najčešće pravimo prilikom izlaganja kože suncu.
“Poznato nam je da ljudi imaju nekoliko dana godišnjeg odmora i da na moru žele maksimalno iskoristiti sunce zaboravljajući na posljedice. Neke osobe koriste ulja koja pospješuju tamnjenje i time još više oštećuju kožu. Osobe svijetle puti u želji da dobiju bronzanu boju maltretiraju svoju kožu. Umjerenost u svemu, pa i izlaganju sunčevim zrakama je zlatni standard”, poručuje Velagić.
Nekoliko je mitova o zaštiti kože koje je “razbila” naša sagovornica.
“Kao prvo, prije odlaska na more neke osobe, posebno ženskog spola, počnu se izlagati umjetnim UV zrakama iz solarija kako bi dobile malo boje na koži. Time imaju lažni osjećaj sigurnosti te se nakon toga slobodnije izlažu suncu. Drugi mit je to da je dovoljno nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom ujutro i da će to štititi kožu od sunca čitav dan. U prvom slučaju koža se oštećuje umjetnim UV zrakama, a potom pretjeranim izlaganjem suncu. U drugom slučaju potrebno je korigovati način apliciranja krema sa zaštitnim faktorom da bi imale efekat, a to je nanositi kremu svaka dva-tri sata dok traje izlaganje suncu”, otkriva Velagić.
Na koncu, dermatologinja je u razgovoru s nama podijelila i nekoliko savjeta o tome kako pravilno njegovati kožu.
“Koža je najveći organ i štiti nas od raznih vanjskih faktora, a i trpi mnogo. Prvo, bitno je hraniti se zdravo, unositi dosta vode, spavati dovoljno, izbjegavati pušenje, alkohol, stres i pretjerano izlaganje UV zrakama. Zatim, kožu je potrebno očistiti od nečistoća, skidati šminku, nanositi hidratantnu kremu i kremu sa zaštitnim faktorom. Također, veoma je važno dijagnosticirati promjene na koži na vrijeme. Ukoliko se primijeti nova izraslina/madež ili promjena na već postojećoj izraslini ili madežu, poput promjene boje, veličine, rubova, osjećaja svrbeža, peckanja i nelagode, potrebno je javiti se dermatologu za pregled i dermatoskopiju te eventualno uklanjanje”, preporuke su Zejne Velagić.