Međunarodna organizacija za vinovu lozu (OIV) izvještava da je proizvodnja vina pala na najniži nivo od 1962. godine. Prema OIV-u, ova organizacija koja broji 50 država članica, ekstremni uslovi životne sredine, uključujući suše i požare, su ključni faktori koji su utjecali na pad proizvodnje.
Iako klimatske promjene nisu isključivi krivac, OIV navodi da ekstremni vremenski uslovi predstavljaju najveći izazov s kojim se vinska industrija suočava. Vinova loza se često uzgaja u područjima širom svijeta koja su posebno osjetljiva na klimatske promjene.
U Evropskoj uniji, proizvodnja vina je opala za 10 posto u 2023. godini, što predstavlja drugu najmanju zabilježenu količinu vina od početka ovog stoljeća. Kišno proljeće je u nekim zemljama uzrokovalo probleme poput plijesni, poplava i šteta u vinogradima. S druge strane, južna Evropa je patila od teške suše.
Posebno zabrinjavajući je slučaj Italije. Proizvodnja vina u Italiji je pala za čak 23 posto, čime je postignut najmanji obim proizvodnje od 1950. godine. Obilne padavine su uzrokovale plijesan u centralnim i južnim regijama, dok su poplave i grad uništili vinograde. Pored Italije, pad proizvodnje vina zabilježen je i u Njemačkoj, Mađarskoj, Španiji i Austriji.
Ovaj pad proizvodnje vina ima značajan uticaj na industriju, jer je vino jedan od najvažnijih poljoprivrednih proizvoda u mnogim zemljama. Stručnjaci upozoravaju da je potrebno preispitati načine uzgoja vinove loze kako bi se prilagodili novim ekstremnim vremenskim uslovima.
Ovo nije prvi put da vinska industrija pati zbog promjena u klimi, ali trenutni trendovi ukazuju na to da će se ovaj problem sve više pogoršavati. Potrebno je istražiti nove tehnologije i pristupe uzgoju vinove loze kako bismo osigurali održivu budućnost ove važne industrije.
OIV nastavlja pratiti situaciju i pružiti podršku zemljama članicama u suočavanju sa izazovima klimatskih promjena u proizvodnji vina.