Kako navode iz Ministarstva pravde, jedan od ključnih aspekata koji treba naglasiti je potreba za sveobuhvatnim konzultacijama u procesu izmjena i dopuna Izbornog zakona. S obzirom na njegovu iznimnu važnost za politički sistem i demokratski život zemlje, neophodno je omogućiti stručnoj javnosti, civilnom društvu i građanima da se upoznaju s izmjenama Izbornog zakona, da izraze svoje mišljenje i daju eventualne primjedbe. Javne konsultacije ne samo da pridonose transparentnosti i otvorenosti procesa, već i omogućavaju identifikaciju potencijalnih problema i izazova u predloženim izmjenama, smatraju u Ministarstvu pravde.
Prema mišljenju iz Ministarstva pravde, predlagač ovih izmjena i dopuna trebalo bi da bude Vijeće ministara. Razlog za to je činjenica da Vijeće ministara ima na raspolaganju širok spektar stručnjaka iz različitih područja koji mogu doprinijeti kvaliteti i sveobuhvatnosti predloženih izmjena. Osim toga, Vijeće ministara ima kapacitet za koordinaciju s drugim institucijama i tijelima unutar državne uprave, što je ključno za osiguranje usklađenosti predloženih izmjena s ostalim pravnim i regulatornim okvirom zemlje.
Posebno se ukazuje na okolnosti da potrebna finansijska sredstva iz proračuna, koja se odnose na sticanje tehničkih uslova, a obuhvataju izradu studije izvodljivosti, nabavku potrebne opreme i sprovođenje pilot projekta, kao i sve druge dodatne aktivnosti s ciljem osiguranja integriteta i funkcionalnosti izbornih tehnologija u izbornom procesu, moguće je utvrditi tek nakon sprovođenja naprijed navedenih aktivnosti.
“S tim u vezi, bez dileme proizilazi da je za implementiranje Prijedloga zakona neophodno osigurati dodatna sredstva u Proračunu institucija i međunarodnih obaveza BiH, o čemu treba da se izjasni Ministarstvo finansija i trezora BiH, posebno imajući u vidu da nije preciziran iznos potrebnih finansijskih sredstava niti način osiguranja istih”, zaključeno je iz Ministarstva pravde BiH.
