Desničarske populističke stranke u Evropskoj uniji sve više dobijaju na snazi. Prije pet godina one su bile na vlasti u samo nekoliko zemalja članica, dok danas imaju udio u vlasti u čak osam zemalja. Očekuje se da će ove stranke ostvariti uspjeh na izborima za Evropski parlament između 6. i 9. juna.
Glavna pitanja koja spajaju ove ekstremno desne stranke su imigracija, islam, propisi o klimatskim promjenama i moć EU nad državama članicama. Također, većina ovih stranaka izražava neslaganje sa feminizmom, pravima homoseksualaca i trans osoba.
Ova nova era uspjeha za ekstremnu desnicu počela je na istoku Evrope, kada je stranka Fidesz Viktora Orbana došla na vlast u Mađarskoj 2010. godine. Od tada su i druge zemlje, poput Poljske, započele slične poteze. Međutim, postoje i podjele unutar samih stranaka, kao što je pitanje prijateljstva s Rusijom.
Zanimljivo je da uspjeh ekstremne desnice nije ograničen samo na istočnu Evropu. U Francuskoj, Nacionalni skup Marine Le Pen sada je glavna stranka desnog spektra. Italija također ima tvrdu desnu vladu koju vodi stranka “Braća Italije” Džordžije Meloni. Ove stranke prilagođavaju svoje poruke kako bi osvojile vlast, a njihovi lideri postaju pragmatični na vlasti.
Stranke tvrde desnice su se u prošlosti često zalagale za izlazak iz EU, ali sada većina od njih odustaje od ovog stava. Umjesto toga, fokusiraju se na unutrašnje politike i jačanje svoje pozicije u nacionalnim parlamentima.
Neposredno pred izbore za Evropski parlament, ove stranke su odlučile prilagoditi svoje poruke kako bi privukle što veći broj glasača. Uprkos nekim kontroverzama i skandalima, upravo je ovo prilagođavanje rezultiralo uspjehom za neke od njih.
Očekuje se da će ekstremna desnica značajno utjecati na političku scenu unutar Evropske unije, a rezultat ovih izbora će biti važan pokazatelj njihovog daljnjeg uspjeha i rasta.
