Uvod u svijet anksioznosti
Bilo da se radi o davanju govora na vjenčanju prijatelja ili čekanju rezultata medicinskih testova, svako od nas ponekad osjeti zabrinutost ili stres. Ali, koliko često se pitamo koja je razlika između običnog osjećaja anksioznosti i stvarnog anksioznog poremećaja? U nastavku otkrivamo fascinantnu postavu ove teme.
Šta je anksioznost?
Prema riječima dr. Karen Cassiday, bivše predsjednice Udruženja za anksioznost i depresiju Amerike, anksioznost je prirodna ljudska reakcija. “Anksioznost predstavlja blagu zabrinutost, popraćenu fizičkim simptomima, ali je osoba u stanju nositi se s tim. U slučaju anksioznog poremećaja, ta zabrinutost postaje izvan kontrole; ljudi osjećaju potrebu da poduzmu mjere zaštite da bi se spasili od zamišljenih opasnosti.”
Kada anksioznost postaje poremećaj?
Doktor može postaviti dijagnozu anksioznog poremećaja ako osoba osjeća anksioznost i zabrinutost tokom dužeg vremenskog perioda, obično mjesecima. Simptomi mogu uključivati nesanicu, teškoće u učenju, radu ili čak jednostavnom uživanju u životu.
“Neki ljudi, na primjer, odbijaju povećanje plaće zato što se boje da će morati razgovarati s kolegama, ili izbjegavaju putovanja zbog straha od letenja,” objašnjava Cassiday.
Oblici anksioznih poremećaja
Anksiozni poremećaji dolaze u tri osnovne varijante:
1. **Generalizovani anksiozni poremećaj** – gdi anksioznost obuhvata sve aspekte života,
2. **Socijalna anksioznost** – koja može otežati interakciju s drugima, i
3. **Panični poremećaj** – koji se manifestuje kroz zastrašujuće panične napade.
Život s anksioznošću
Osobe koje pate od anksioznih poremećaja često izbjegavaju uobičajene aktivnosti kako bi umanjile simptome. “Gube prilike za povezivanje s ljudima, za ostvarivanje produktivnosti i za uživanje u životu. Ovi poremećaji mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života,” tvrdi Cassiday.
Kako se nositi s anksioznošću?
Ove teškoće su veoma česte, pogađajući čak 25% populacije. Ukoliko se suočavate s anksioznošću, znajte da postoji nada. Mnoge osobe pronalaze rješenje kroz sredstva kao što su terapija razgovorom ili lijekovi.
Za one koji nisu spremni za taj korak, dr. Cassiday preporučuje besplatnu aplikaciju pod nazivom **Self Anxiety Management**, kao i praktikovanje meditacije, joge i vježbanja. “Nije bitno koja vrsta, već ona koju ste spremni raditi,” naglašava stručnjakinja.
Završna misao
Anksioznost može biti naš suputnik, ali nije neizbježna. Razumijevanje razlika između prirodnog osjećaja anksioznosti i anksioznog poremećaja može vam pomoći da prepoznate kada je vrijeme da potražite pomoć. Neka anksioznost postane tema o kojoj razgovarate, a ne s kojom se borite sami.
