Kako bi se shvatio politički sistem Belgije, važno je razumjeti unutrašnji ustroj ove zemlje. Belgija je podijeljena na tri regije – Flandriju, Valoniju i distrikt Brisel, koji služi kao glavni grad države.
No, to je tek početak složenosti. Belgija posjeduje čak sedam parlamenata ili vijeća, koja imaju sličnu snagu. Pored nacionalnog parlamenta, podijeljenog u dva doma, svaka regija i nacionalna grupa ima svoj parlament ili vijeće.
Drugim riječima, postoji zaseban parlament ili vijeće za sve tri regije (Flandrija, Valonija, Brisel), kao i za sve tri nacionalne grupe (njemačka, francuska i flemiška odnosno nizozemska).
Ono što dodatno otežava situaciju jeste nepostojanje jasne hijerarhije između ovih parlamenata i vijeća. Svaka odluka koju donesu se primjenjuje na njihovu regiju/grupu, bez obzira na odluke donesene na nivou državnog parlamenta. To znači da, ako živite u Briselu, suočavate se sa mnoštvom različitih nivoa vlasti s kojima možete komunicirati, u zavisnosti od konkretnog problema.
Da stvari budu još kompliciranije, Belgija je na papiru monarhija. Kralj Philippe je zadužen za imenovanje mandatara za formiranje državne vlasti, ali ta je uloga uglavnom ceremonijalna i podređena izbornom rezultatu.
Treba također napomenuti da su nizozemski, njemački i francuski službeni jezici u cijeloj Belgiji. Prilikom formiranja državne vlasti, broj ministara koji govore nizozemski i francuski mora biti jednak, osim ako je premijer iznimka.
Ukratko, politički sistem Belgije je izuzetno složen, sa sedam parlamenta i vijeća, mnoštvom jezika i nedostatkom jasne hijerarhije. Razumljivo je da građani mogu biti zbunjeni i frustrirani ovakvim sistemom vlasti, ali se Belgijanci svakodnevno suočavaju s tim izazovima.
