Prošla je godina od sjednice Vlade FBiH na kojoj su usvojene smjernice ekonomske i fiskalne politike FBiH za period od 2024. do 2026. godine te najavljeno smanjenje opterećenja na plaću. Međutim, i pored obećanja, ostvarenje tih planova zbog niza razloga izostaje.
Nekoliko mjeseci kasnije, predviđeno je da će FBiH imati najniže porezne stope od 28,5 posto i minimalnu plaću od 1.000 KM. Međutim, rokovi su pomjerani, informacije iz Vlade su šture i neprecizne, a poslodavci su suočeni s velikim opterećenjima i nametima.
Doprinosi i porezi od gotovo 70 posto, uz 3.200 parafiskalnih nameta, predstavljaju ogroman teret za poslodavce u FBiH. Oni se suočavaju s plaćanjem jedne plate radnicima i jedne državi. Obrtaji u zakonodavstvu i nepostojanje konkretnih informacija od strane Vlade samo produbljuju problem.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističe da nemaju nikakve službene informacije o napretku ovih zakona te da Vlada ne može usvojiti zakone bez osiguravanja potrebnih sredstava. Online fiskalizacija, koju Vlada predlaže kao način povećanja prihoda, također nije u fazi implementacije.
Posljednje najave iz Vlade glasile su da će fiskalni zakoni biti usvojeni u drugoj polovini ove godine, ali s obzirom na rokove javne rasprave i parlamentarne procedure, vjerojatno će se poslodavci i radnici morati strpiti do 2025. godine.
Iako profesor Željko Rička ističe solidan kreditni rejting, rast poreznih prihoda i ponudu finansijske podrške od strane EU, političke nesuglasice i politikantstvo otežavaju ostvarivanje obećanja o smanjenju poreza i poboljšanju standarda radnika. Rička naglašava da postoji potreba za ozbiljnom reformom i usklađivanjem zakona kako bi se ekonomija i standard radnika unaprijedili.
I dok nekoliko mjeseci kasnije obećane najniže porezne stope još nisu ostvarene, ostaje nada da će Vlada FBiH do kraja godine donijeti odluku o isplati neoporezive pomoći radnicima, pružajući im barem neki oblik olakšanja.
