Više od 350 miliona građana EU imalo je pravo glasa na ovim izborima, a u nekim zemljama (Austrija, Belgija, Malta, Njemačka) je dobna granica spuštena na 16 godina. Izlaznost je u cijeloj EU bila oko 51 posto, ali je varirala od 21 posto u Hrvatskoj, do visokih 89.93 posto u Belgiji. To pokazuje prilično malu zainteresovanost za europarlamentarne izbore u državama.
Naravno, svi rezultati još nisu poznati, pa tako ne znamo koga će ko poslati u EU parlament, ali je dovoljno rezultata dostupno da znamo šta će se dešavati kada novi/stari parlamentarci krenu s radom. Ipak, vrijedi istaknuti nekoliko zemalja po interesantnim rezultatima, počevši s jedinom EU zemljom koja graniči s Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom.
Građani Hrvatske su na kraju izabrali četiri stranke koje će imati svoje predstavnike u Evropskom parlamentu. HDZ je osvojio šest mandata, SDP četiri, dok su Možemo i Domovinski pokret osvojili po jedan. Izlaznost na izborima u Hrvatskoj bila je izuzetno niska, samo 21 posto, što je najmanje u cijeloj EU. Ovo ukazuje na relativno malu zainteresovanost stanovništva za europarlamentarne izbore i postavlja pitanje o razlozima za ovakvu situaciju.
Uz Hrvatsku, i druge države EU imale su različite nivoe izlaznosti na ovim izborima. Najvišu izlaznost od gotovo 90 posto imala je Belgija, dok je izlaznost u drugim zemljama bila znatno niža. Ovo je svakako važna tema za istraživanje i razmišljanje za sve zainteresovane za politiku i demokratiju u EU.
Izlaznost na izborima direktno utiče na legitimnost Evropskog parlamenta i njegovu sposobnost da predstavlja interese građana. Stoga je važno razmotriti kako povećati učešće građana na sljedećim izborima i osigurati da njihovi glasovi budu čuti.
U međuvremenu, rezultati izbora pokazuju da će HDZ i SDP biti ključni igrači u Evropskom parlamentu iz Hrvatske. Ostaje da vidimo kako će se ova postava parlamentaraca nositi s ključnim temama i izazovima EU, kao što su klimatske promjene, migracija i ekonomija.
Sve u svemu, izlaznost na europarlamentarnim izborima u EU ostaje izazov koji treba adresirati kako bi se osigurala legitimnost i predstavnički karakter Evropskog parlamenta. Također, potrebno je istražiti i razumjeti razloge za nisku izlaznost u pojedinim zemljama, kao što je Hrvatska, te poduzeti korake kako bi se povećalo interesovanje i učešće građana u političkom procesu.
