Predsjednik gruzijskog parlamenta potpisao je u ponedjeljak kontroverzni Zakon o “stranim agentima”, koji je izazvao političku krizu u toj južnokavkazskoj zemlji i oštre kritike njenih zapadnih saveznika. Spor oko zakona predstavlja test za Gruziju, da li će zadržati svoju zapadnu orijentaciju ili će se približiti Rusiji.
Zakon zahtijeva od organizacija koje primaju više od 20 posto sredstava iz inostranstva da se registruju kao “agenti stranog uticaja”. Protivnici ovog zakona već mjesecima organiziraju proteste širom zemlje. Gruzijske nevladine organizacije pripremaju podnesak Evropskom sudu za ljudska prava i osporit će zakon na ustavnom sudu.
Sjedinjene Države, Evropska unija i Britanija su kritizirale ovaj zakon. Gruzijske opozicione grupe ga nazivaju “ruskim zakonom”, tvrdeći da je napravljen po uzoru na rusko zakonodavstvo koje se koristi protiv političkih protivnika predsjednika Vladimira Putina. Rusija je, inače, nepopularna među Gruzijcima zbog svoje podrške otcijepljenim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji.
Kritike na račun zakona nisu izostale ni od same gruzijske predsjednice Salome Zurabičvili, koja je vetovala ovaj zakon. Međutim, parlament je usvojio zakon nakon što je većina vladinih poslanika glasala za njegovo prihvaćanje.
Ova politička kriza može imati velike posljedice po Gruziju i njen odnos sa zapadnim saveznicima. SAD je zaprijetio sankcijama gruzijskim zvaničnicima koji su glasali za zakon, dok gruzijska vlada optužuje zapadne zemlje za ucjenu. Mnogi Gruzijci podržavaju članstvo svoje zemlje u EU i NATO-u, dok Rusija ostaje nedostupna opcija.
Budućnost Gruzije će sada zavisiti od mnogih faktora, uključujući i ishod osporavanja zakona na sudu. Hoće li Gruzija ostati na zapadu ili će se okrenuti istoku, ostaje da se vidi.
