Posljednjih osam godina, Bošnjaci su bili uskraćeni za načelnika općine Srebrenica, mjesta koje je obilježeno jednim od najtežih zločina genocida u novijoj evropskoj historiji. Jedini Bošnjak koji je obavljao tu funkciju u periodu od 2012. do 2016. bio je Ćamil Duraković.
Iako postoji teoretska šansa za uspjeh Bošnjaka na izborima, jedinstvo i podrška među probosanskim strankama razvodnjena je diverzifikovanom strategijom i interakcijom velikih političkih faktora. Sa sve manje šansi da prevladaju, Bošnjaci se suočavaju sa izazovom da povrate vlast u općini koja i dalje nosi duboku ranu naroda.
Ključno je da politika Bošnjaka očuva sjećanje na žrtve genocida, istinu i nastavi s borbom za pravdu. Međutim, osim rada Memorijalnog centra u Potočarima, politika je očigledno propustila naučiti lekcije iz proteklih osam godina. Nedostatak liderstva i zajedničkog angažmana svih političkih opcija rezultirao je praznim obećanjima samo na dan obilježavanja 11. jula.
Kao nezavisni kandidat, Hamdija Fejzić se nada podršci i izlazi na izbore za načelnika Srebrenice. Međutim, politika se suštinski nije promijenila i nema lidera koji bi mogao objediniti različite političke interese i ambicije kako bi Bošnjaci ostvarili pobjedu na izborima, zanemarujući stranačku pripadnost ili druge nesuglasice.
Ako se bošnjački politički predstavnici pojave sa više od jednog kandidata na izborima, šanse za pobjedu Bošnjaka za načelnika općine Srebrenica bit će izuzetno male. Iako već sada postoje nagađanja o dva ili čak tri kandidata, ključno je da Bošnjaci postignu zajedništvo i podržavaju jednog kandidata kako bi ostvarili svoje ciljeve. Hamdija Fejzić, kao nezavisni kandidat, trebao je biti nominiran od strane SDA, ali se odlučio samostalno krenuti u trku.
Vrijeme će pokazati hoće li Bošnjaci uspjeti povratiti vlast u Srebrenici i postaviti načelnika koji će se boriti za pravdu, istinu i sjećanje na žrtve genocida.
