Četiri stotine osumnjičenih nedostupno pravosudnim organima
U trenutku kada se u Bosni i Hercegovini suočavamo s ozbiljnim izazovima transparentnosti pravde, oko 400 osumnjičenih za ratne zločine bježi iz pravosudnog sistema. Mnogi od njih nalaze se u susjednim zemljama, Srbiji i Hrvatskoj.
Regionalna saradnja na testu
Glavni haški tužilac Serge Brammertz iskazuje potrebu za intenzivnijom regionalnom saradnjom u procesuiranju ratnih zločina. Ipak, postavlja se pitanje mogućnosti objektivnog suđenja u državama koje ne izručuju svoje državljane.
Pitanje pravednosti suđenja
Prema Halilu Lagumdžiji, predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, čak 40 posto osuđenih za ratne zločine živi u ovim zemljama. Procesuiranje tih osoba moglo bi biti ključ za pomirenje u regionu.
Negacija genocida kao prepreka
Međutim, problematično je to što Srbija ne priznaje genocid u Srebrenici. To dodatno otežava mogućnost pravednog suđenja za zločine koji su počinjeni tokom devedesetih. Ukoliko sudovi ne priznaju te zločine, postavlja se pitanje integriteta cjelokupnog pravnog procesa.
Politički interesi ili pravda?
Pitanje ostaje: Da li ustupanje predmeta ovim zemljama znači prepuštanje pravde političkim interesima? Odgovori na ova pitanja mogli bi odrediti sudbinu pravde u Bosni i Hercegovini i regionu.
