Amer Jerlagić, bivši direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, komentirajući najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o kupovini elektroprivreda u regionu, naglašava da prije svega Srbija mora namiriti našoj zemlji dug za uzimanje električne energije sa hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta, pa tek onda pričati o kupovini elektroprivreda u okruženju. Dodaje da Srbija našoj zemlji duguje najmanje 2,5 milijarde eura i da smo od tog novca mogli sagraditi i Blok 7 i Blok 8, ali i realizirati druge projekte.
Naime, Vučić je ovih dana ponovio kako ne planiraju prodati Elektroprivredu Srbije, već žele kupovati i elektroprivrede u okruženju. Rekao je da već imaju 11 posto crnogorske elektromreže. Podsjećamo, još 2015. godine Vučić je izjavio da je Srbija zainteresirana za kupovinu udjela u Elektroprivredi Republike Srpske.
Reagirati tužbama na međunarodnom sudu
– Ja razumijem njegovu želju i potrebu da bi on htio da kupuje kompanije u regionu, pa između ostalog, i elektroprivrede. Ali isto tako on mora razumjeti našu potrebu da je ta država oštetila državu Bosnu i Hercegovinu, pa između ostalog, i ove elektroprivrede u Bosni i Hercegovini, po mojim procjenama za više od 2,5 milijarde eura glavnice, a da ne kažem kamata. Da bi se uopće pristupilo bilo kakvim razgovorima na tu temu, moraju se izmiriti ovi dugovi – govori za Faktor Jerlagić.
Upitali smo šta ukoliko se realiziraju Vučićeve najave o kupovini elektroprivreda u okruženju?
– Ja opet kažem, za sve stvari u biznisu postoje neka prethodna pitanja. Veliko prethodno pitanje je ovdje dug Srbije po uzimanju električne energije sa hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta. Smatram da jednostavno, u tim međunarodnim okvirima ne može se desiti takvo što. A ako se bude događalo, mora Bosna i Hercegovina reagirati tužbama na međunarodnom sudu i spriječiti to – govori Jerlagić.
Objašnjava kako postoje načini da se Srbija primora da plati dug.
– Više puta sam govorio da je pravo plavo i hladno, a politika je crvena i ona je dnevna. Znači, ove stvari ako se ne mogu riješiti komšijskim, međuljudskim normalnim razgovorima, a vidimo da Srbija to ne želi, jer nam od 1992. godine otimaju struju sa ove dvije elektrane, onda to treba rješavati sudom. Treba postaviti tužbeni zahtjev, kao što je to radila Slovenija sa Hrvatskom za Piranski zaljev. Potrebno je to učiniti bez obzira što mi imamo, da kažem u našoj zemlji, tri naroda i što se često poziva na neke nacionalne narodne politike – govori Jerlagić i dodaje:
– Prije svega ovdje se govori o bh. politici, zaštiti Bosne i Hercegovine, pa da vidimo hoće li Milorad Dodik i njegove politike braniti Srbiju ili će braniti Bosnu i Hercegovinu. Tužbeni zahtjevi se moraju podnijeti prema međunarodnim sudovima i na taj način zaštititi imovinu i materijalno dobro Bosne i Hercegovine – naglašava Jerlagić.
Dodaje da smo s novcem koji nam duguje Srbija mogli izgraditi bez problema Blok 7 Termoelektrane Tuzla.
– Ne samo Blok 7, već i Blok 8 i ono što treba Elektroprivredi HZHB, kao i Elektroprivredi RS-a, jer se radi o ogromnim novcima. Kažem, prema nekim procjenama, a vrlo lako se može doći do tih matematika, koliko je energije proizvedeno od 1992. godine do danas na te dvije elektrane. Kada se to pomnoži sa tržišnom vrijednosti struje, od evo recimo 50 eura, dolazimo do nekih basnoslovnih cifri koje su u nivou kompletnih budžeta države Bosne i Hercegovine – rekao je Jerlagić.
Proteklo više od pet milijardi eura kilovat sati i sve uzela Srbija
Podsjećamo, hidroelektrane Bajina Bašta i Zvornik izgradila je Republika Srbija u okviru bivše Jugoslavije, ali sa pravom da, nakon određenog perioda korištenja, dođe do podjele tih potencijala između Bosne i Hercegovine i Srbije. Hidroelektrana Zvornik je i pravljena tako da su dvije mašine na jednoj, a dvije na drugoj strani. Bilo je predviđeno da se proizvedena električna energija dijeli u omjeru od po 50 posto između BiH i Srbije, nakon što Srbija vrati uložena sredstva.
Što se tiče Bajine Bašte, tu je situacija još više u korist BiH, s obzirom na to da je samo lokacija brane na granici BiH i Srbije, a dalje se Drina i jezero većim dijelom “uvlači” u BiH. Kada bi se tu proizvedena električna energija dijelila prema odnosu površina, BiH bi pripalo 80 posto, a Srbiji 20 posto.
Od 1992 godine, kroz turbine hidroelektrana Bajina Bašta i Zvornik 1 proteklo je više od pet milijardi eura kilovat sati i sve je to uzela Srbija.