Lamijina majka Nihada ima poteškoće sa sluhom i govorom, ali ima predivnu kćer koja je već od malih nogu shvatila kako joj je najbolje komunicirati. Lamija je već s treće godine počela učiti znakovni jezik, gledajući svoje roditelje kako međusobno komuniciraju i razgovaraju s prijateljima.
“Počela sam učiti s tri godine, kako sam odrasla uz roditelje učila sam, nisam znala baš perfektno, gledala sam kako oni pričaju i kako mama s drugaricama razgovara i onda sam je pitala da mi pomogne, da me nauči neke riječi pa mi je ona pokazivala i vremenom sam naučila i ja”, ispričala nam je Lamija.
Lamija je puna nesebične ljubavi i brige za svoje roditelje. Ona nam priča o svojem i majčinom djetinjstvu, ali i o tome kako učenje znakovnog jezika nije bilo teško za nju.
“Mama od rođenja ima problema sa sluhom, a tata mi od treće godine ne čuje. Mama je imala jednu rodicu koja joj je puno pomogla jer je bila uz nju kada je izgubila roditelje. Prvo je išla kod žene koja joj je ‘izvlačila’ glasove i ona je to naučila jer da nije išla kod te žene, ne bi naučila da priča, ne bi imala glas. Zatim je počela učiti znakovni jezik i sada ga bez problema koristi. Ona je to prenijela i na mene. Meni nije bilo teško, učila sam uz svoje roditelje i zbog njih. Možda bi to bilo teško za nekoga, ali meni uglavnom nije bilo”, kaže Lamija.
Svaka riječ i pokret znakovnog jezika prenosi puno više od samih riječi. To je jezik ljubavi, brige i razumijevanja. Lamija je sjajan primjer kako se s ljubavlju i podrškom mogu prevazići sve prepreke i kako se mogu stvoriti snažne veze unutar obitelji.
Znatno je važno podržati sve osobe s poteškoćama u govoru i sluhu te im omogućiti pristup znakovnom jeziku, koji im omogućava da izraze svoje misli, želje i emocije na autentičan način.
Lamija je inspiracija za sve nas, pokazujući nam snagu i hrabrost koju posjeduje. Njen primjer podsjeća nas na važnost tolerancije, prihvaćanja i razumijevanja prema različitostima.
Kroz svoju priču, Lamija nam jasno pokazuje koliko je važno naučiti i koristiti znakovni jezik kako bi izgradili mostove razumijevanja i međusobne komunikacije s osobama oštećenog sluha i govora.