Izbjegavanje spominjanja razdruživanja i secesije RS na nedavno održanom „svesrpskom saboru“ u Beogradu kao da je zadovoljilo očekivanja, pa su zaključci s ovog skupa protekli bez očekivanih reakcija političara iz FBiH, ali i međunarodne zajednice. Svoje viđenje ovog skupa za “Avaz“ iznosi akademik Žarko Papić. Podsjeća da se uoči sabora predsjednik RS Milorad Dodik susreo s Vladimirom Putinom, a po tehničkim intervencijama na sastanku dvije vlade, kao i činjenici da je sabor, umjesto dva, trajao samo jedan dan, zaključuje da se nešto u međuvremenu desilo.
Akademik Papić smatra da je Putin vrlo vjerojatno utjecao na Dodika da odustane od spominjanja razdruživanja i secesije. Ovaj susret s Putinom bi bio presudan u Donaldu Trumpovom odustajanju Dodika od tih planova. Pandemija koronavirusa je poslužila kao izgovor za smanjenje sabora na jedan dan.
Sabor je rezultirao institucionalizacijom “srpskog sveta”. Usvojena je deklaracija koja je mnogo opasnija nego što se to čini. Uspostavljen je nacionalni savjet Srba, uključene su Srbija i RS, predstavnici Srba iz Crne Gore, FBiH, Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Makedonije. Također, prihvaćene su promjene u praznicima RS-a, što krši Dejtonski sporazum i međunarodno pravo. Papić naglašava da je ovo direktno ujedinjavanje na simboličkoj ravni.
Papić upozorava na sve bližu saradnju između Srbije i entiteta RS, što se više ne odvija samo na nivou dvije vlade, već i na lokalnim zajednicama. Također, sportski klubovi poput Crvene Zvezde i Slavije prave sporazume o saradnji. On smatra da je ova situacija veoma opasna i da političari ne bi smjeli mirno spavati. Naša politika mora pronaći odgovore na ove izazove.
Papić upozorava da je samo 30 posto Srba predstavljeno na ovom saboru. On koristi rezultate izbora u Srbiji kao primjer, gdje je veliki broj birača bio suzdržan, a opozicija je osvojila značajan broj glasova. Na saboru je, prema Papiću, predstavljeno manje od 30 posto Srba.
Situacija se nastavlja, a Papić naglašava da je ovo regionalni problem i da će se putem institucionalizacije “srpskog sveta” ovi odnosi još više jačati. Rat se vjerojatno neće dogoditi, ali politika mora pronaći načine za suočavanje s ovim izazovima kako bi se mir i stabilnost očuvali.
