Evropska centralna banka (ECB) je prvi put nakon 2019. godine donijela odluku o smanjenju kamatnih stopa kako bi pružila podršku ekonomiji i izmjestila je iz stagnacije. Kamate na zaduženja su smanjene za 0,25 postotnih bodova, nakon perioda visoke inflacije koja je dosegnula rekordne nivoe.
Direktor Udruženja banaka BiH, Edis Ražanica, izjavio je da se ova odluka ECB-a očekivala, imajući u vidu da inflacija nije zaustavljena, ali je značajno smanjena. Iako još nije dostigla ciljani nivo od 2 posto u EU, približava se toj zoni. Ražanica naglašava da se očekuje još jedna ili dvije slične odluke ECB-a tokom druge polovine godine.
U Hrvatskoj se očekuje da će ova odluka rezultirati smanjenjem kamata kod određenog broja kredita vezanih za EURIBOR, dok u Bosni i Hercegovini neće biti značajnog utjecaja na tržište. Ražanica objašnjava da BiH ima indirektan utjecaj ECB-a, jer domaće banke uglavnom finansiraju svoje poslovne aktivnosti iz domaćih izvora, kao što su depoziti privrede i stanovništva.
Kamatne stope u BiH nije doživjele isti rast kao u EU ili zemljama okruženja. Kamata na depozite je zabilježila veći rast od kamata na kredite, što rezultira situacijom u kojoj su izvori sredstava poskupjeli više nego što su poskupila plasirana sredstva.
Ražanica ističe da odluka ECB-a neće dovesti do smanjenja kamata u BiH, jer BiH nije direktno povezana sa monetarnim efektima koji su se dešavali u EU.