Podzemne vode, najveći izvor slatke vode na svijetu, suočavaju se s velikim izazovom zbog globalnog zagrijavanja, pokazuje istraživanje Instituta za tehnologiju Karlsruher (KIT) i Univerziteta u Beču. Prema istraživanju, do 2100. godine očekuje se porast temperature podzemnih voda za 2,1 do 3,5 stepeni celzijusovih, što će dovesti do ozbiljnih posljedica.
Jedna od najalarmantnijih posljedica je činjenica da će između 77 i 588 miliona ljudi biti izloženo nedostatku pitke vode. Podzemne vode su ključni izvor pitke vode za mnoge ljude, ali također su važne za očuvanje mikroorganizama koji žive u ovom ekosustavu. Kako se temperatura podzemnih voda povećava, mikroorganizmi postaju aktivniji, što uzrokuje brže trošenje kisika. To rezultira smanjenjem kvaliteta podzemne vode.
Hidroekolog Christian Griebler sa Univerziteta u Beču objašnjava da nedostatak kisika dovodi do stvaranja različitih tvari poput željeza, mangana, vodonik sulfida i metana u podzemnim vodama. Ove tvari negativno utječu na kvalitet vode i zahtijevaju skupu i kompliciranu obradu kako bi se voda učinila pitkom.
Ovaj problem je posebno izražen u urbanim područjima, gdje su koncentracije kisika već niske. Toplije podzemne vode također imaju negativan utjecaj na ekosisteme rijeka, ugrožavajući razne vrste, kao što su lososi, koje ovise o hladnim podzemnim vodama.
Istraživanje jasno ukazuje na potrebu za hitnim mjerama za zaštitu podzemnih voda i očuvanje kvaliteta pitke vode. Samo kroz efikasne mjere možemo osigurati da podzemne vode ostanu izvor kvalitetne vode za ljude i očuvaju ekosisteme koji ovise o njima.
