Francuski predsjednik Emmanuel Macron nalazi se u žiži medijske pažnje nakon što je uspio izvući negativne reakcije iz Washingtona na tri “fronta”. Prvi incident se dogodio kada je predsjednik Kine Xi Jinping stigao u Pariz, istovremeno kada je predsjednik Joe Biden uveo tarife u sklopu trgovinskog rata između Kine i SAD-a. Ova situacija dodatno je narušila već napete odnose između Francuske i SAD-a.
Drugi incident se dogodio povodom obilježavanja 80. godišnjice iskrcavanja na Normandiju – Dana D. Macron je odlučio pozvati predstavnika Rusije, uprkos njihovoj kontroverznoj ulozi u invaziji na Ukrajinu prije dvije i pol godine. Ova odluka je izazvala negodovanje zapadnog svijeta, koji je bio ujedinjen protiv Rusije zbog njihovih postupaka.
Posljednji i najbolniji potez za administraciju Joea Bidena bio je otvorena podrška Macrona za potjernice Međunarodnog krivičnog suda za premijera Izraela Benjamina Netanyahua i ministra odbrane Yoava Gallanta zbog sukoba u Pojasu Gaze. Ova podrška dodatno produbljuje prekoatlantsko rivalstvo i stvara napetost između Francuske i SAD-a.
Iako se ovi incidenti čine iznenađujućima, stručnjaci ističu da odnosi između Francuske i SAD-a nisu uvijek bili skladni. Iako su osnivači Sjedinjenih Američkih Država, poput Benjamina Franklina i Thomasa Jeffersona, imali veze s Francuskom i bili inspirisani Francuskom revolucijom, veze između ove dvije zemlje su se pogoršale tokom posljednjih nekoliko decenija.
Macronova taktika izazivanja negativnih reakcija u Washingtonu može biti pokušaj da se Francuska istakne kao nezavisni globalni igrač. Međutim, ovi incidenti samo produbljuju jaz između Francuske i SAD-a i dodatno kompliciraju već složene međunarodne odnose.
Nakon ovih posljednjih događaja, ostaje otvoreno pitanje kako će se odnosi između dvije zemlje dalje razvijati i kako će Macronova taktika utjecati na geopolitičku scenu.
