Neformalna grupa građana “Putevima spasa i slobode Doboj” i Medžlis Islamske zajednice Doboj organizirali su tradicionalni Marš mira “Doboj 2024”. Ova inicijativa ima za cilj očuvanje sjećanja na dane progona i stradanja nesrpskog stanovništva tokom proteklog rata.
Učesnici marša su se kretali rutom od Tešanjke do Doboja, kojom je 3. maja 1992. godine protjerano više od 20.000 Bošnjaka i Hrvata. Na području Dobojkog kraja, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, stradalo je ili je nestalo 2.314 osoba bošnjačke i hrvatske nacionalnosti.
Marš mira “Doboj 2024” podsjeća na razmjere planskog progona, s obzirom da je za samo jedan dan, prije 32 godine, protjerano više od 20.000 ljudi. Mnogi od njih su završili u logorima poput “Bare”, “Kasarna” i “Bosanka”. Napomenimo da je Nikola Jorgić, optužen za ratne zločine, čak četiri puta osuđen na doživotnu kaznu pred sudom u Njemačkoj, što je prva presuda za genocid izrečena na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Osim toga, poznate su i druge sudbine počinitelja ratnih zločina u Dobojkom kraju. Bivša predsjednica RS, Biljana Plavšić, osuđena je za ratne zločine uključujući i Grapsku kod Doboja, dok je vođa jedinice “Predini vukovi”, Predrag Kujundžić, osuđen na 22 godine zatvora. Neki procesi za ratne zločine u Doboju još su u toku.
“Marš mira ‘Doboj 2024’ je važan događaj jer želimo da se ne zaborave stradanja koja su prošla nesrpska stanovništva, kao što su Bošnjaci, Hrvati i Romi. Želimo da informišemo mlađe generacije o onome što smo mi doživjeli i spriječimo da se takva stradanja ikada ponove”, poručuje Admir Fetić, koordinator neformalne grupe “Putevima spasa i slobode Doboj”.
Marš mira je okupio i goste iz naselja Čobe kod Maglaja, čiji su stanovnici također 1993. godine doživjeli pogrom. Oni ističu da je ovo važno prenošenje informacija na mlađe generacije kako bi se izbjegao sličan scenario u budućnosti.
Većina prognanih stanovnika Doboja privremeno je našla utočište u Gračanici, Tešnju, ali i drugim dijelovima Evrope i svijeta. Mnogi se nikada nisu vratili u svoj rodni grad.
