U posljednje vrijeme, sve veći pritisak se stavlja na novinare u Bosni i Hercegovini, pri čemu su neki od tih pritisaka i javnosti vidljivi. Na press konferencijama, novinari se često suočavaju s neugodnim, pa čak i ponižavajućim situacijama izazvanim od strane političkih lidera.
Svjetski indeks slobode medija za 2023. godinu je uvrstio Bosnu i Hercegovinu na nisko mjesto, priznavajući problem i na međunarodnom nivou. Politčari, kako na nižem, tako i na višem nivou, neproporcionalno odlučuju kojem će novinaru ili medijskoj kući odgovoriti na postavljeno pitanje, ovisno o otvorenim (ne)simpatijama prema njihovim izvještajima.
Posebno zabrinjavajući primjeri samovolje dolaze od političkog vrha iz Republike Srpske (RS), gdje se u kritičnim trenucima selektivno bira prisustvo novinarskom izvještavanju, te se često pozivaju samo “njihovi” novinari, kako bi izbjegli neugodnosti i teže pitanja.
I u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) također se primjećuje sve veći pritisak na rad novinara, a neki političari pokušavaju prekopirati ponašanje srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Javno prozivaju medijske radnike i donose samovoljne sudove o tome ko je pravi novinar, a ko nije, pokušavajući tako utjecati na pisanje novinara i urednika putem stalnih žalbi na njihov rad, unatoč tome što nemaju valjane osnove za demantiranje.
Ova situacija izaziva zabrinutost i strah među novinarima, koji su ključni za slobodu medija i demokratiju u zemlji. Ograničavanje novinarske slobode ugrožava pravo građana na informacije, te slabi kritičko razmišljanje.
Organizacije za zaštitu novinarstva i ljudskih prava trebaju poduzeti korake kako bi se ova situacija riješila i kako bi novinari mogli slobodno izvještavati o bitnim temama u javnom interesu.