Uvod u jednu od najznačajnijih epizoda istorije
U ranim danima avgusta 1945. godine, američka vojska je bacila dvije atomske bombe nazvane “Little Boy” i “Fat Man” na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki. Ove bombe predstavljaju jedinstven slučaj korištenja nuklearnog oružja u istoriji, za sada. Ove tragedije su dovele do mnogih pitanja o pravdi i neophodnosti takvih akcija. Zajedno istražimo 12 ključnih činjenica koje oblikuju ovu priču.
1. Početak atomske ere
Razvoj atomske bombe počeo je 1939. godine kada su fizičari Leo Szilard i Albert Einstein poslali pismo tadašnjem predsjedniku Franklinu Rooseveltu, upozoravajući ga na mogućnost da Njemačka razvija nuklearno oružje. Alan Roosevelt je ubrzo odobrio vojno finansiranje za istraživanje i time postavio temelje za Manhattanski projekat.
2. Odluka na najvišim nivoima
Nakon smrti Roosevelta, Harry Truman je postao predsjednik i preuzeo odgovornost za odluku o upotrebi atomske bombe. Ova odluka nije bila jednostavna, ali u trenutku je smatrana najboljim rješenjem za okončanje rata.
3. Odbor za odluku
Odluku o upotrebi bombi su podupirali mnogi članovi Trumanove administracije, dok su neki zvaničnici željeli iskoristiti bombu kao sredstvo pregovora kako bi Japanci bezuslovno kapitulirali.
4. Zabrinjavajuća peticija
Neki naučnici uključeni u Manhattanski projekat, kao što je Leo Szilard, pokušali su odvratiti Trumana od bombardovanja. On je inicirao peticiju koja je upozoravala na opasnost nuklearne trke nakon upotrebe bombe.
5. Upozorenja za Japan
Saveznici su upozoravali japansko stanovništvo na predstojeće uništenje, koristeći letke koji su pozivali civile na evakuaciju. Međutim, mnogi su zanemarili opasnost zbog čestih vazdušnih napada.
6. Različite forme bombi
“Little Boy” i “Fat Man” koristili su različite tehnike fisije – prva je korištena u Hirošimi, dok je druga bačena na Nagasaki. Ova razlika u konstrukciji imala je značajan uticaj na razaranje.
7. Izbor ciljeva
Nagasaki nije bila prvobitno planirani cilj. Američki bombarderi su prvo tražili Kokuru, ali zbog nepovoljnih vremenskih uslova su preusmjereni na Nagasaki.
8. Zapanjujući broj žrtava
Procjene žrtava variraju, ali se često navodi da je između 110.000 i 210.000 ljudi izgubilo život uslijed bombardovanja. Ove brojke govore o razmjerima katastrofe.
9. Preživjeli i njihove borbe
Preživjeli, poznati kao hibakusha, su se suočili s brojnim izazovima, uključujući diskriminaciju i zdravstvene posledice. Mnogi su se trudili da prežive u društvu koje ih je često stigmatizovalo.
10. Korejski radnici prisiljeni na rad
Oko 10 do 20 posto žrtava bili su Korejci koji su bili prisilno dovedeni u Japan radi rada. Ovi radnici su se suočili s dodatnim izazovima i stigmatizacijom nakon rata.
11. Više razloga za predaju
Mnogi istoričari se slažu da bombardovanja nisu bila jedini uzrok predaje Japana. SSSR je istovremeno napao Japan, što je dodatno pogoršalo situaciju.
12. Žaljenje velikih umova
Albert Einstein je kasnije izrazio žaljenje zbog svog učešća u početku atomske ere. Smatrao je da je otvorio Pandorinu kutiju, koja je dovela do globalne opasnosti.
Zaključak
Atomska bombardovanja Hirošime i Nagasakija i dalje su predmet rasprava i preispitivanja. Ove činjenice nam pomažu da bolje razumijemo kompleksnost događaja i njihovih posljedica, ne samo na Japan već i na ceo svijet.
Često postavljana pitanja
- Koji su datumi bombardovanja Hirošime i Nagasakija? Hirošima je bombardovana 6. avgusta 1945., a Nagasaki 9. avgusta 1945.
- Koliki je broj žrtava u Hirošimi i Nagasakiju? Prema različitim izvorima, broj žrtava se kreće između 110.000 i 210.000.
- Da li su bombardovanja okončala rat? Da, ali nisu bili jedini uzrok predaje Japana.
