Trgovinski deficit koji zabrinjava
Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim trgovinskim deficitom u sektoru mesa. Tokom prvog polugodišta ove godine, deficit je iznosio čak 245,3 miliona KM! Ovo je alarmantna cifra koja pokazuje kako smo postali najveći uvoznik, a najmanji proizvođač. Meso čini najveći udio u ukupnom deficitu agro i prehrambenog sektora, koji se penje na čak 32 posto.
Uvoz koji raste, proizvodnja koja opada
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH govore sami za sebe – uvoz mesa raste iz godine u godinu. Iako smo ove godine svjedočili blagog opadanju u odnosu na prošlu godinu, ukupna potrošnja u lijevanju struje sa sobom nosi povećanje cijena. Preko 381 milion KM potrošeno je na uvoz mesa, dok izvoz iznosi samo 30,6 miliona KM.
Ko nam prodaje meso?
Najviše mesa uvozimo iz zemalja kao što su Nizozemska, Italija, Poljska, Belgija i Srbija. Iako su to sve članice Evropske unije ili bliskih komšija, moramo se zapitati zašto domaći proizvođači ne mogu konkurirati ovim cijenama i količinama. Goveđe meso, svinjsko meso kao i meso peradi čine najveći dio našeg uvoza, a što je najgore, ovaj trend se čini neprekidnim.
Šta kaže stručnjak?
Razgovarali smo s ekonomskim analitičarom, Davorom Markovićem, koji nam je otkrio: “Ovakva struktura uvoza ne samo da opterećuje trgovinski bilans, već i ukazuje na hitnu potrebu za jačanjem domaće proizvodnje. Farmeri su u lošoj poziciji i mnogi od njih su primorani odustati od proizvodnje, što predstavlja veliku štetu za naš agrarni sektor.”
Zdravstveni rizici i zabrinutost potrošača
Osim ekonomskih problema, uvozni mesni proizvodi nose i zdravstvene rizike. Mnogi potrošači su zabrinuti zbog aditiva koji se koriste za “osvježavanje” smrznutog mesa. Tako se lako može dogoditi da zauzmemo nekonzistentne prakse koje ne idu u prilog zdravlju potrošača.
Šta možemo učiniti kao zajednica?
Odgovornost leži na svima nama. Moramo pružiti podršku lokalnim farmerima i poticati domaću proizvodnju. Vrijeme je da se potrošači više informiraju i znaju odakle dolazi njihovo meso. Samo tako možemo osigurati održivu budućnost za naš agrarni sektor.
Na kraju, važno je shvatiti da nije sve izgubljeno. BiH ima potencijal i resurse za jačanje domaće stočarske proizvodnje. Na nama je da iskoristimo te mogućnosti i izgradimo bolju budućnost za naše poljoprivrednike i potrošače.
