Zakonodavni i institucionalni okvir o temeljnim pravima i demokratiji u Bosni i Hercegovini usklađen je s međunarodnim i evropskim standardima, ali postoje zabrinutosti zbog nazadovanja u entitetu Republika Srpska. Prema izvještaju objavljenom nedavno, posebne kritike su upućene vlastima u ovom entitetu.
Jedna od zabrinutosti je vezana za slobodu izražavanja. U Krivični zakon entiteta Republika Srpska vraćene su kazne za klevetu u julu 2023. godine, što predstavlja ozbiljno ograničenje slobode medija i izražavanja. Ovo se smatra velikim korakom unazad u demokratizaciji društva.
Također, kritike su usmjerene prema političkim pritiscima i zastrašivanju novinara, koji se nastavljaju bez odgovarajućeg institucionalnog odgovora. Fizički i verbalni napadi na novinare i dalje se događaju, a javni emiteri su i dalje pod političkim uticajem, što ugrožava neovisnost medija.
U septembru 2023. godine, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u prvom čitanju Nacrt zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao strani agenti. Ako ovaj zakon bude usvojen, to bi predstavljalo velik korak unazad za slobodu udruživanja i djelovanje civilnog društva.
Također, postoje i ograničenja slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska. Spontana okupljanja su ograničena iz razloga troškova osiguranja, a u martu 2023. godine policija je zabranila LGBTI događaj. Iako se povorke ponosa održavaju redovno, ova zabrana budi zabrinutost vezano za prava LGBTI zajednice.
Kritike se ne odnose samo na vlasti u entitetu Republika Srpska, već i na vlasti na državnom nivou. Razlog su neispunjene ustavne reforme, posebno u vezi s presudama Evropskog suda za ljudska prava koje još uvijek nisu sprovedene.
Širenje demokratije i poštivanje ljudskih prava trebaju biti prioriteti vlastima u Bosni i Hercegovini kako bi zemlja ostvarila napredak ka evropskim integracijama i poboljšanju života svih građana.
