Posljednji put državna imovina BiH došla je u fokus Vučićeve politike nakon reakcije Ambasade SAD-a u Sarajevu na nedavni svesrpski sabor. Ambasada nije izravno komentirala imovinu, već je istaknula ozbiljne poruke koje su dolazile sa skupa u Beogradu. U svom odgovoru, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se fokusirao na pitanje imovine BiH.
Vučić je izrazio svoje nezadovoljstvo konstatacijom Ambasade da Republika Srpska nije država te da može postojati samo unutar Bosne i Hercegovine. Nakon niza odluka Ustavnog suda BiH u kojima se utvrdilo da entiteti nemaju pravo donositi zakone i raspolažati državnom imovinom, Vučić se očito brine za imovinu BiH koju želi pripojiti entitetu RS.
Dejtonskim sporazumom su regulirane nadležnosti entiteta i centralne vlasti, ali ni na jednom mjestu ne stoji da imovina pripada centralnim vlastima, već je predviđeno da sve državne funkcije koje nisu dodijeljene institucijama pripadaju entitetima. Međutim, pitanje javne imovine nije precizirano. Vučić se pita na osnovu čega se dolazi do zaključka da imovina pripada centralnim vlastima.
Ova tema nije nova za Vučića, koji je već nekoliko puta izražavao nezadovoljstvo odlukama Ustavnog suda BiH o pravu entiteta RS da raspolaze državnom imovinom. Stoga je jasno da imovina BiH predstavlja važno pitanje za Vučića i entitet RS.
Uprkos Vučićevim argumentima, odluke Ustavnog suda BiH jasno ukazuju da entitet RS neustavno i nezakonito prisvaja državnu imovinu. Dok se Vučić i dalje bori za tu imovinu, ostaje pitanje zašto je toliko važna entitetu RS i koje su posljedice takvih poteza za Bosnu i Hercegovinu.
