Prema nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Population Health Metrics, gotovo 60 posto kalorijskog unosa prosječnog Amerikanca dolazi iz ultraprerađene hrane. Ova vrsta hrane karakteriše se visokim udjelom šećera, soli i aditiva, te niskim nutritivnim vrijednostima. Dijetetičarka Jinan Banna ističe da ultraprerađena hrana ne sadrži vitamine, minerale i vlakna, što je ključno za održavanje zdravlja.
Stručnjaci iz Američkog medicinskog udruženja upozoravaju da česta konzumacija ultraprerađene hrane može povećati rizik od razvoja bolesti poput demencije, dijabetesa tipa 2 i bolesti srca. Zbog toga je Banna odlučila ograničiti svoju konzumaciju ove vrste hrane i potiče druge da učine isto.
Jedan od primjera ultraprerađene hrane koju Banna nikada ne konzumira su gazirani sokovi. “Nikad ne pijem gazirane sokove. Oni nemaju nikakvu nutritivnu vrijednost, sadrže samo kalorije u obliku šećera. To su prazne kalorije”, objašnjava Banna. Dodaje da konzumiranje gaziranih sokova može izazvati osjećaj gladi i dovesti do prejedanja.
Da biste smanjili unos ultraprerađene hrane, stručnjaci preporučuju konzumiranje svježeg voća i povrća, integralnih žitarica, nemasnih proteina i zdravih masnoća. Također je važno pratiti nutritivne informacije i deklaracije na pakiranjima hrane kako biste izbjegli višak soli, šećera i aditiva.
Ova studija upozorava na važnost zdrave ishrane te potiče ljude da se informiraju o prehrambenim navikama koje mogu negativno utjecati na zdravlje. Redovna konzumacija ultraprerađene hrane treba biti smanjena kako bismo smanjili rizik od razvoja ozbiljnih bolesti.
