Ustavni sud je donio odluku kojom se osporava dosadašnji način biranja delegata u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine. Prethodni koncept, utvrđen Washingtonskim sporazumom i Ustavom Federacije BiH, omogućavao je da delegati manjinskih naroda budu birani većinskim glasovima Bošnjaka ili Hrvata. Ovom odlukom, strani suci koji su sudjelovali u slučaju “Ljubić” nisu samo osporili taj koncept, već su otvorili prostor za izmjene Ustava i Izbornog zakona.
Ova odluka daje visokom predstavniku Christianu Schmidtu mogućnost da nametne izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona. Međutim, paradoksalno je to što Schmidt nije suštinski primijenio princip koji je Ustavni sud istakao, što je kritika koju ima hrvatska politika. HDZ sada pokušava osigurati prostor za nove presude koje bi potvrdile principe iz odluke “Ljubić”, što bi im omogućilo da sruše način biranja članova Predsjedništva BiH i ponovno ospore izbor delegata u Domu naroda Federacije BiH.
U međuvremenu, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je dobio priliku da izabere sudije Ustavnog suda nakon 15 godina. U Komisiji za izbor i imenovanja je izabran kandidat Marino Vukoja, koji je blizak HDZ-u. Ova odluka potencijalno ima veliki utjecaj na daljnje pravne procese i političke odnose u Bosni i Hercegovini.
Odlukom Ustavnog suda, otvara se prostor za promjene u političkom sistemu BiH, ali istovremeno stvara nove kontroverze i izazove za političke strukture u zemlji. Ostaje vidjeti kako će se dalje razvijati situacija i kakav će biti utjecaj ove odluke na buduće političke procese.
