1. Što su ljudi obrazovaniji, niža je stopa nataliteta
Ljudi puno kasnije počinju razmišljati o prvom djetetu, nego su to činili njihovi preci. Ova tendencija je najizraženija u razvijenim zemljama – prosječna dob kad se žene odlučuju za majčinstvo je između 30 i 34 godine. Broj žena koje nisu postale majke u dobi od 40 do 44 godine se udvostručio, kao i broj ljudi koji su odlučili da uopće neće imati djece.
foto: Dreamstime
U zemljama u razvoju opala je stopa nataliteta – 60-ih godina prosječne žene je rađala oko šestero djece, sada je to oko četiri, a u nekim regijama ne više od dvoje.
2. Zastarjeli sustav rada
Iz godine u godinu, sve više tvrtki shvaća da zaposlenici ne mogu biti produktivni pet dana u tjednu po osam sati. Stoga poslodavci eksperimentiraju s poslovnim rasporedima. Jedan od njih je četverosatni tjedan sa samo pet radnih sati dnevno.
No, unatoč tehnološkom napretku i perspektivi provođenja manje vremena na poslu, ljudi rade više nego je ‘propisano’ – 73 posto radi više od 40 sati tjedno, a 25 posto više od 50 sati. U mnogim zemljama, radoholizam je normalna pojava što, naravno, nije pozitivan čimbenik kad je u pitanju osnivanje obitelji i rađanje djece.
foto: Dreamstime
3. Niski prihodi
Unatoč činjenici da većina ljudi radi više od normale, razina dohotka je značajno pala u zadnjih 30 godina. Millennialsi ili generacija Y su prva generacija s dobrim obrazovanjem i najnižom razinom dohotka. Od trenutka kad je diploma na fakultetu prestala biti rijetkost i zahtjevi poslodavca su postali stroži, pronalaženje dobrog radnog mjesta i radnog mjesta uopće je postalo pravi izazov i neprestan izvor stresa.
Ova ekonomska situacija postavlja pitanje – obitelj ili karijera? U suvremenom svijetu postalo je gotovo nemoguće imati oboje.
foto: Dreamstime
4. Želja da isprobaju sve
Prije su mlađe generacije gledale starije i željele učiti iz njihovih iskustava, a sad je situacija preokrenula: 30-godišnjaci prate što rade 20-godišnjaci i žele raditi isto. Samostalan život je postao jednostavniji i profitabilniji te postoji više prilika da se pronađete u svijetu i gledate samo na vlastite interese.
Američki znanstvenici društvenih znanosti proveli su istraživanje koje je pokazalo da muškarci nisu spremni imati dijete ako će to izazvati problem za njihove hobije ili interese ili ako će morati žrtvovati mogućnost putovanja. Žene imaju slično stajalište, ali nastoje ne govoriti to ljudi jer se boje javne osude.
5. Visoka očekivanja za partnera
Ne odabiru svi samački život jer ga žele, nego često jer ne mogu pronaći idealnog partnera. Prema studiji, 85 posto samaca od 18 do 34 godine željeli su obitelj u nekom trenutku, ali ne žele se vjenčati samo zato što to društvo nalaže. I prije nego pronađu idealnog partnera, ti ljudi su u redu s time da budu sami, umjesto u vezi dok ne nađu bolju opciju.
Za one koji su već u vezi, potrebno je puno više vremena da odluče žele li stupiti u brak – u prosjeku im je potrebno skoro pet godina što je još jedan razlog zašto se udaju kasno, a djecu imaju još kasnije.
foto: Dreamstime
6. Statistika razvoda
U mnogim zemljama više od 50 posto brakova završava razvodom – ljudi odgađaju djecu jer nisu sigurni da mogu provesti cijeli život sa svojim partnerom. A to je jedan od razloga zašto su moderne obitelji tako krhke – u prošlosti su ljudi morali imati vrlo ozbiljno razloge za razvod, a danas je situacija drugačija.
foto: Dreamstime
7. Postoji niz različitih vrsta odnosa
Ljudi imaju mnogo alternativa sličnih braku – kao što je primjerice otvorena veza. Aplikacije kao što su Tinder su pojednostavile potragu za partnerom, ali unatoč tim pogodnostima i slobodi, kvaliteta odnosa je uzela maha – ljudi se brzo zagriju jedni za druge, ali se brzo i zasite.
8. Redefiniranje odrasle dobi
U prošlosti se brak smatrao prvim korakom u postajanju odraslog čovjeka. Sada je to posljednji korak. Ljudi puno vremena razmatraju prednosti i mane i žele biti u potpunosti spremni prije nego postanu roditelji.
;alo je ljudi spremno imati djecu u iznajmljenom stanu. Mladi ljudi pokušavaju otplatiti hipoteku prije nego dobiju dijete, štede novac za dadilje, vrtiće, škole, fakultete i sve druge moguće troškove. Obično kad postanu spremni platiti to sve, ljudi prijeđu srednju dob i postavljaju si pitanje je li prekasno za dijete.
9. Neaktivan roditeljski instinkt
Na natalitet ne utječe samo trenutna ekonomska situacija, već i prošlo iskustvo. primjerice, mladi Amerikanci se dobro sjećaju koliko je njihovim roditeljima bilo teško odgajati ih. Oni to vise i ne žele isto iskustvo što ih sprječava da imaju vlastitu djecu.
foto: Dreamstime
10. Nedostatak podrške
Mladi uglavnom žele živjeti odvojeno od starijih, a bake i djedovi žele živjeti vlastite živote i viđati svoje unuke samo za praznike. U obiteljima u kojima oba roditelja rade, to može biti problem – oni moraju tražiti dadilju koja zahtjeva dodatne troškove i povjerenje da možete svoje dijete ostaviti s potpunim strancem.
Osim toga, obiteljske veze više nisu tako snažne, tako da nitko ne može biti siguran da jedan od partnera neće napustiti obitelj u bilo kojem trenutku, piše Bright Side.