Kratak pregled situacije
Više od 11 hiljada kompanija u Bosni i Hercegovini nalazi se na listi dužnika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO BiH). Ovisno o različitim faktorima, ukupni dug po osnovu PDV-a na kraju 2025. godine iznosio je 387 miliona KM. Nažalost, među dužnicima su i mnoge firmice u stranom vlasništvu koje često nemaju imovinu, što otežava naplatu dugova.
Primjer koji šokira: Napco Beds factory
Jedna od najzanimljivijih priča koja oslikava trenutnu situaciju je ona o tvornici kreveta “Napco Beds factory” u Petrovu, koju je otvorio nizozemski biznismen Dennis Dietrich Cornelissen 2011. godine. Ova tvornica je, na svom vrhuncu, zapošljavala 400 radnika i izvozila proizvode u više evropskih zemalja. Nažalost, 2018. godine zatvorena je nakon što je vlasnik proglasio bankrot, a dug od milion i 120 hiljada KM ostao je kao nasljeđe propalog poslovanja.
Težak put naplate duga
Poreski stručnjaci, poput Dejana Radića, ističu kako je naplata dugova od stranih investitora praktično nemoguća. “Bosna i Hercegovina nema efikasne mehanizme za naplatu dugova u matičnim državama stranih investitora”, objašnjava on. U situacijama kada nema imovine i kada su računi blokirani, naplata se čini gotovo nemogućom misijom.
Gdje su greške domaćih institucija?
Ekonomski analitičari, poput Zorana Pavlovića, ukazuju na nedostatak provjera reputacije stranih investitora. Ovo je ključno, jer bez odgovarajućih informacija o potencijalnim rizicima, lako se dolazi do problema s naplatom dugova. “Ako je neki investitor blizak političarima, onda se često ne provode potrebne provjere”, dodaje Pavlović.
Politika i investicije: Učinci na privredu
Nepredvidive političke prilike i stalne krize u Bosni i Hercegovini čine našu zemlju manje privlačnom za ozbiljne investitore. Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista „SWOT“ naglašava da špekulanti postaju sve prisutniji, dok ozbiljna ulaganja zaobilaze našu zemlju.
Posljedice nezaplaćenih dugova
Prema zakonu, neplaćanje poreza može rezultirati novčanim kaznama ili čak zatvorskim kaznama, ali to se ne primjenjuje na strane investitore koji ne borave u BiH. Stoga, veliki broj dugova ostaje nenaplaćen, a problemi se gomilaju bez efikasnog rješenja.
Zaključak
Bosna i Hercegovina se suočava s ozbiljnim izazovima kada je riječ o naplati dugova od stranih investitora. Bez adekvatnog sustava i organizacione jedinice za redovnu naplatu, teško ćemo doći do rješenja. Pitanje ostaje: kako promijeniti trenutnu situaciju i osigurati da investitori poštuju svoje obaveze prema našoj zemlji?
