Rezolucija o genocidu u Srebrenici, koju do sada konsponzoriraju 23 države, suočava se sa sabotiranjem od strane Srbije uz podršku Rusije. Glavni argument koji ove države koriste je da bi usvajanje rezolucije dovelo do nestabilnosti na Balkanu i otežalo proces pomirenja.
Međutim, postoji i namjera da se rezolucija poveže sa dešavanjima u Gazi, što je očigledan politički potez bez ikakve veze sa samim tekstom rezolucije. Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici je visoko moralni čin, čije izglasavanje ne bi trebalo biti vezano ni za jedan aktuelni politički događaj u svijetu.
Pokušaji država da sabotiraju usvajanje rezolucije su odraz njihove kontinuirane politike negiranja genocida i ponižavanja žrtava. Sve države koje se ne suoče sa istinom i ne podrže rezoluciju, trebaju biti svjesne da će to trajno narušiti njihove odnose sa Bosnom i Hercegovinom, ali i sa Bošnjacima kao žrtvama genocida.
Ostajanje suzdržanim ili glasanje protiv rezolucije, ukazuje na nedostatak iskrene sućuti i razumijevanja prema žrtvama genocida u Srebrenici. Svaki pokušaj opravdanja nepodržavanja rezolucije, samo će dodatno ukazati na kukavičluk i nedostatak hrabrosti da se uradi ono što je moralno ispravno.
Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici trebalo bi biti prioritet za sve države koje žele pokazati svoju podršku žrtvama, a nedjelovanje na ovom pitanju samo će produbiti sumnje u njihovu iskrenost i moralne vrijednosti.
