Smanjenje udjela prihoda od rada u bruto domaćem proizvodu (BDP-u) sve više postaje zabrinjavajući trend u mnogim zemljama. Ovakvo smanjenje često je povezano s rastom nejednakosti u prihodima, budući da kapital tendira da se koncentrira kod onih koji imaju najveće prihode. Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), udio prihoda od rada u BDP-u se definiše kao odnos ukupnog prihoda od rada i BDP-a, izražen u postocima. Ovaj pokazatelj obuhvata naknade zaposlenih i dio prihoda samozaposlenih.
Najnoviji podaci ILO-a iz 2021. godine otkrivaju da je udio prihoda od rada u BDP-u najveći u Švicarskoj, gdje iznosi impresivnih 70,5 posto. S druge strane, najmanji udio zabilježen je u Irskoj, gdje taj postotak iznosi svega 30,6 posto. Bosna i Hercegovina i Srbija dijele istu stopu od 52,3 posto, koja se smjeste na 27. mjesto u poređenju s 41 zemljom. U Hrvatskoj se ovaj udio približava prosjeku Evropske unije, s postotkom od 56,4 posto.
Uspoređujući zemlje bivše Jugoslavije, Slovenija se ističe kao lider s najvišim udjelom prihoda od rada u BDP-u od 59,8 posto. Crna Gora se nalazi na drugom mjestu sa 46,5 posto, dok je Sjeverna Makedonija na trećem s postotkom od 44,5.
Pozornost se također usmjerava prema smanjenju udjela prihoda od rada u BDP-u tijekom perioda od 2011. do 2021. Najveće smanjenje zabilježeno je u Irskoj, gdje je taj udio opao za čak 19,9 posto. U Bosni i Hercegovini je smanjenje iznosilo 3,6 posto, što je peto najveće smanjenje među 20 evropskih država. Zanimljivo je da je smanjenje udjela prihoda od rada u Hrvatskoj iznosilo 2,3 posto, dok je Sjevernoj Makedoniji iznosilo 1,4 posto.
S druge strane, među zemljama koje su doživjele rast udjela prihoda od rada u BDP-u u istom periodu, Latvija se ističe s rastom od čak 11 posto. Srbija je također zabilježila rast od 6,7 posto, što je šesti najveći rast među 21 evropskom državom. Rast udjela prihoda od rada zabilježen je i u Sloveniji (1,9 posto) i Crnoj Gori (0,4 posto).
Postoje razni faktori koji objašnjavaju zašto je udio prihoda od rada manji u pojedinim evropskim zemljama. Otvorenost za trgovinu na međunarodnom nivou ograničava mogućnost rasta plata, jer zemlje teže da budu konkurentnije na tržištu. Također, slabi sistem kolektivnog pregovaranja otežava pravednu raspodjelu ekonomskog rasta između kapitala i rada.
Smanjenje udjela prihoda od rada u BDP-u ima duboke socijalne i ekonomske posljedice. Povećanje nejednakosti može destabilizirati društvo, smanjiti socijalnu mobilnost i negativno utjecati na standard života. Kako bi se ublažile ove tendencije, neophodno je stvoriti uravnoteženiju raspodjelu prihoda i osnažiti radnike kroz jačanje sistema kolektivnog pregovaranja.
Izvori:
– Euronews: [Link na članak]
– Međunarodna organizacija rada (ILO)
