Nejasnoće u Krivičnom zakonu BiH
Sloboda govora u Bosni i Hercegovini suočava se s izazovima zbog člana 145a Krivičnog zakona. Ovaj član nosi naziv “Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”. Iako se javno mišljenje može izraziti slobodno, zakon donosi određena ograničenja.
Terminologija koja stvara konfuziju
Članak se sastoji od sedam stavova, pri čemu prvi, drugi, treći i šesti postavljaju pravila o neprihvatljivom govoru. Međutim, terminologija kao što su “raspirivanje”, “izazivanje” i “podstrekavanje” ostaje nejasna. To može otežati pravosudnim vlastima da efektivno primjenjuju zakon.
Dokazivanje kršenja prava
Na primjer, stavovi 1 i 2 zahtijevaju da tužilaštvo dokaže da određeni komentari ne samo da su šovinistički, već da također mogu dovesti do fizičkog napada na žrtve. Ovakva pravna interpretacija izaziva brojne dileme.
Zabrana negiranja genocida
Poseban izazov dolazi sa stavom 3, uvedenim 2021. godine od strane bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka. Ovaj stav se odnosi na zabranu negiranja genocida, ali ostaje pitanje efekata i primjene zakona u praksi.
Rasprava o slobodi govora i primjeni zakona o mržnji u BiH i dalje traje. Potrebno je jasno definirati sve aspekte zakona kako bi se osigurala zaštita ljudskih prava.
